Agrosolari solarne elektrane “ključu ruke”
Agrosolari I izvedbe po sistemu ključ u ruke
Gotovo da nema mjesta na Zemlji koje nije pogođeno barem nekom klimatskom promjenom. Poplave, erozije, oluje, suše, toplinski valovi i požari sve su češći. Osim ovih ekstremnih vremenskih nepogoda, Hrvatskoj prijeti i porast razine mora koji ugrožava obalne gradove, a prijeti nam i zakiseljavanje mora zbog porasta temperature vode.
Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), Hrvatska je među tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom štete od ekstremnih vremenskih i klimatskih uvjeta.
Klimatske promjene i poljoprivreda
Ljetna suša najveći je pojedinačni uzrok štete u hrvatskoj poljoprivredi. Procjenjuje se da će se prinosi usjeva u Hrvatskoj do 2050. godine smanjiti za 3-8% zbog klimatskih poremećaja.
Promjene u fenologiji voća i povrća već su vidljive u Slavoniji i Dalmaciji, gdje vegetacija započinje sve ranije, a traje sve kraće, što u konačnici dovodi do smanjenja ukupnih prinosa.
Nedovoljna vlažnost tla i više temperature još će neko vrijeme biti dva ključna problema u odgovoru poljoprivrede na klimatske promjene, zbog čega se predviđa da će poljoprivreda i uzgoj slatkovodne ribe biti najviše oštećeni posljedicama klimatskih promjena.
No, postoje načini da poljoprivreda bude održiva čak i u uvjetima klimatskih promjena.
Rješenje su agrosolari
Postavljanje solarnih panela iznad usjeva može poljoprivrednicima pružiti višestruke koristi. Zaštićeni solarnim panelima, usjevi rastu neometano i daju stabilan prinos, a ostvaruju dodatni prihod kroz proizvodnju električne energije. Uočeno je da se s agrosolarima povećava prinos određenih usjeva u usporedbi s istom sadnjom istog usjeva bez zaštite od solarnih panela.
Ovo kombinirano poljoprivredno i energetsko rješenje već se koristi diljem svijeta, a opsežna istraživanja njegove učinkovitosti, čak i u regijama s ekstremnom vrućinom, dala su izvrsne rezultate.
Agrosolari donose samo prednosti. Istraživanja su pokazala da se postavljanjem agrosolara usjevi bolje štite od mraza, tuče i izravnog sunčevog zračenja, osigurava im se količina svjetlosti dovoljna za fotosintezu, a sprječava se pojačano isparavanje vlage iz tla, čime se postiže stabilan rast i prinos.
Izgradnjom agrosolara nije smanjena površina obradivog zemljišta. Poljoprivredno bogate regije poput Slavonije, Banovine i Istre raspolažu s više od 2500 MW slobodnih kapaciteta na elektroenergetskoj mreži, što znači da je ugradnja agrosolara ne samo logična nego i nužna za višestruku korist ovih plodnih regija i njihovih poljoprivrednika. Pod zaštitom solarnih ploča koje generiraju čistu, sigurnu energiju, proizvodnja hrane je nesmetana i može se brzo postići samodostatnost.
Postavljanje solarnih panela na jezera u kojima se uzgaja slatkovodna riba omogućuje bolje upravljanje ribnjacima, čime se smanjuje iscrpljivanje vode u uzgajalištima, smanjuje isparavanje iz prirodnih rezervoara i poboljšava zaštita okoliša uklanjanjem nečistoća koje nastaju uzgojem ribe. Osim toga, solarni paneli štite ribu od kormorana i ostvaruju prihod proizvodnjom električne energije. Većina slatkovodnih ribnjaka nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a koristi se mogu višestruko povećati razvojem agrosolarnih postrojenja na ribnjacima i poljoprivrednim zemljištima u toj županiji.
Agrosolari u svijetu i Europskoj uniji
Kad bi se poljoprivredna solarna energija koristila na samo 1% europskog obradivog zemljišta, njezin bi kapacitet premašio 900 GW, što je šest puta više od trenutnog instaliranog fotonaponskog kapaciteta u Europskoj uniji.
Već postoje primjeri korištenja agrosolara u vodećim zemljama europske poljoprivredne proizvodnje. Agrosolari osiguravaju nesmetanu poljoprivrednu proizvodnju, štite od klimatskih promjena i ostvaruju prihode prodajom električne energije. Zašto tu višestruku dobrobit ne bi ostvarila i Hrvatska?
| ŠIFRA |
AGROSOLARI |
| CIJENA |
7.530,00 kn
|
| |
|
Kol
|
| |
|
|
