San svakog kućanstva je topao dom s malim troškovima za grijanje. Čini se da je to “čudo” došlo i do Hrvatske, a riječ je o grijanju na pelete, koje je već barem deset godina rašireno u zapadnim europskim zemljama, a u nas je prisutno tek u sjevernim krajevima, uglavnom na području Zagreba.
Peleti su mali komadići prešanog drva, “crvići” napravljeni od piljevine promjera od oko pola centimetra te dužine do tri centimetra.
Za grijanje na pelete potrebno je imati posebnu peć i s vremena na vrijeme kupiti “gorivo” koje se prodaje gotovo u svakoj bolje opskrbljenoj samoposluzi, na benzinskim postajama ili u trgovačkim centrima.
Peć je relativno malih dimenzija, pali se na daljinski i za desetak minuta počne ispuhivati topao zrak intenziteta poput onog iz klima-uređaja.
I sami smo se uvjerili u rad ovakve peći u splitskoj tvrtki “Termistor”, gdje nam je Robert Majić objasnio sve prednosti novog način grijanja.
Ne ispušta CO2– Prednosti ima više. Prije svega nema problema sa skladištenjem jer su peleti pakirani u vrećama od 15 kilograma, imaju visok stupanj iskoristivosti, jednostavna je regulacija topline, jednostavno je održavanje i čišćenje, a nakon gorenja ostaje tek šaka pepela – objasnio je Majić i naveo kako je ovo grijanje najjeftinije i ekološki opravdano jer nema gotovo nikakve emisije CO2, u peletima nema ljepila, a dva kilograma kvalitetnih (oznake DIN plus/EN A1) peleta vrijede energetski kao litra loživa ulja ili 1 m3 zemnog plina, odnosno 2,5 m3 ogrjevnog drva.
Tvrtke “Termistor”, “Građa”, “Solar Shop” i možda još poneki trgovački centar montiraju ove nove peći na području cijele Dalmacije, jer građani kao da se osvještavaju pritisnuti visokim računima za struju, koja je u ovim južnim dijelovima Hrvatske ujedno i glavni izvor za grijanje.
Domaći proizvođačiOno što je važno spomenuti jest da se peleti proizvode u Hrvatskoj, proizvodnja je uhodana i desetak naših tvrtki 95 posto svoje proizvodnje izvozi uglavnom u Italiju i Austriju, gdje iznimno cijene hrvatski pelet od hrasta, bukve i jasena, kako nam kaže Bruno Andrušić, komercijalist iz ivanićgradske tvrtke “Metel” koja je već godinama u ovom poslu.
Zanimljivo je, pak, to što imamo proizvođače, uhodanu proizvodnju, u konačnici jeftino grijanje, ali ipak u tome desetak godina zaostajemo za zapadom.
– Kod nas treba razviti tržište i osvijestiti ljude da je grijanje na pelete 50 posto jeftinije od grijanja na struju, a barem 40 posto jeftinije od grijanja na plin i loživo ulje – naglašava Raoul Cvečić Bole, predsjednik Udruge proizvođača peleta, briketa i drvne biomase.
– Pelete se uglavnom uspoređuju s fosilnim gorivima, plinom i loživim uljem, zato što su to slična, automatizirana goriva. Uvođenjem peleta za grijanje Hrvatska zapravo poštuje potpisane protokole, a Europska unija nas ionako pritišće za veće korištenje obnovljivih izvora energije.
Cvečić Bole napominje da je 48 posto Hrvatske pokriveno šumama, što znači da imamo sirovine. Desetak hrvatskih proizvođača godišnje proizvede 260.000 tona peleta, što zadovoljava jedan posto svjetske potražnje za ovim energentom.
– A to nije loše s obzirom da smo mala zemlja – smatra Cvečić Bole, koji naglašava da prelazak na pelete potiču i fondovi. – U Rijeci su u zadnjem natječaju državne energetske agencije nepovratno davani poticaji od 8000 kuna po korisniku, što je u tom trenutku iznosilo 50 posto cijene jedne peći.
Fond daje poticaje
Valjalo bi voditi računa o raspisanim natječajima na koje se građani mogu javiti kako bi dobili subvenciju za peći na pelete.
U Fondu za zaštitu okolišta i energetsku učinkovitost kazali su nam da je na području četiriju dalmatinskih županija ove godine u 15 lokalnih jedinica bilo moguće dobiti sufinanciranje energetski učinkovitih sustava grijanja na biomasu, što uključuje i pelete.
Trenutno se u nas najviše nude peći talijanskih proizvođača, ima nešto i njemačkih, pa čak i kineskih, no u posljednje vrijeme proizvodnju razvijaju i neke hrvatske tvrtke. Cijene tih peći još su lani iznosile i 16.000 kuna za neke modele, a trenutno se na splitskom području mogu nabaviti čak i za 5555 kuna, kao što su peći Sole u “Solar Shopu”.
No, montažeri i trgovci tvrde kako su najkvalitetnije talijanske, a uz cijenu peći valja računati i na trošak montaže, godišnjeg servisa i dimovoda. No, peći na pelete ne moraju samo grijati prostor, nego postoje i sustavi pomoću kojih se postavlja centralno grijanje, grijanje vode, te kamini.
OLGICA IVIĆ GRIZELJ, FOTO: SHUTTERSTOCK
Usporedba:
2 kg peleta = 1 litra loživa ulja
1,85 kg peleta = 1 m3 zemnog plina
1 kg/h peleta = 5 kW snage |
U 2015. novi natječaji za sufinanciranje
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u sklopu provedbe Programa energetske obnove obiteljskih kuća u 2014. godini odobrio 160 milijuna kuna nepovratnih sredstava za 180 lokalnih i regionalnih jedinica. Dio sredstava je bio rezerviran za mjere energetske učinkovitosti - zamjena stolarije, izolacija, zamjena energenta, a dio za korištenje obnovljivih izvora energije - solarni sustavi, fotonaponski moduli, kotlovi na biomasu.
S područja Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije se za sufinanciranje sustava korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskih kućama Fondu prijavilo 19 jedinica (tri županije, četiri grada i 12 općina). Fond će projekte sufinancirati s 11,5 milijuna kuna. U 15 jedinica bilo je moguće dobiti sredstva baš konkretno i za kotlove na biomasu, a najviše ih je predviđeno u jedinicama s područja Šibensko-kninske županije.
Međutim, navedene jedinice su do sada već objavile javne natječaje namijenjene građanima, odnosno građani se više ne mogu prijaviti za sredstva. Postoji mogućnost da će se takav natječaj i ponoviti, ako nisu dodijeljena sva odobrena sredstva, ali o tome u ovom trenutku, nažalost, nemamo informaciju jer se u većini njih tek evaluiraju prve prijave, kažu u Fondu.
U svakom slučaju, sa sufinanciranjem se nastavlja i u 2015. godini. Početkom godine Fond će ponovno objaviti Javni poziv za lokalne jedinice, na koji će lokalne jedinice prijavljivati svoje programe sufinanciranja kućanstava kako bismo zajedno osigurali poticaje što većem broju kućanstava. |
