Zatvori

Informacija

Molimo, pričekajte trenutak!

Deger trekeri  EU proizvodnja

Deger trekeri


1
DEGER
Sustav praćenja položaja Sunca pomoću tracker tehnologije može povećati proizvodnju električne energije za oko trećinu, a neki tvrde do čak 45% u nekim regijama, u usporedbi s fiksnim modulima. Moduli se standardno postavljaju fiksno u položaju koji daje oprimalan kut tijekom cijele godine.


Međutim taj kut je srednja vrijednost ovisna o geografskoj širini, a optimalan kut zapravo može varirati 30 ° kako se Sunce pojavljuje više ili niže na nebu. Razvoj feed-in tarifa i drugih sličnih mjera potpore koje nagrađuju PV proizvođača po kilovatsatu koje dostavlja u mrežu potaknula je rast interesa za maksimiziranje izlaza električne snage. Kao i kod drugih tehnologija, povećanje složenosti neminovno uvodi dodatne mogućnosti za kvar i neuspjeh. Tracker tehnologija može se smatrati više rizična od vrlo jednostavnih fiksnih sustava, ali rastuće tržište i povećanje soženosti te novi programski paketi povećavaju povjerenje u pouzdanost tehnologije praćenja.

Vrste trackera
Postoje dvije osnovne vrste tracker sustava. Jednoosni tracker koje se jednostavno okreće oko jedne osi, te se kreće po azimutu od istoka do zapada tijekom dana. Dvoosni tracker kreće se ne samo uz fiksni azimut, ali može dodatno mijeniti i kut elevacije tijekom cijele godine.

U usporedbi s fiksnim modulom jednoosni tracker obično povećava proizvodnju električne energije između 27 i 32 posto, dok dvoosni tracker povećava oko 35-45 posto izlaznu energiju. Takve brojke su impresivne s obzirom da PV industrija stremi poboljšanju performansi apsorpcije energije modula na razini nekoliko posto.

Jednoosni Tracker
Jednoosno praćenje je jedan od najvažnijih načina za poboljšanje performansi potencijala komercijalne solarne instalacije. Sustav praćenja uključuje napredne programske pakete koji prate gibanje trackera kako bi se uklonio utjecaj sjene, što omogućuje da se veći sustavi instaliraju u manjim područjima. 

Tracker bi morao povećati proizvodnju energije za oko 24% u odnosu na ono što bi se očekivalo iz istog sustava baziranog na fiksnoj instalaciji.  Tracker se može koristiti s bilo kojom vrstom solarnih panela pružajući veću fleksibilnost kod projektiranja sustava.

Proizvođači jednoosnih sustava tvrde da se dodatna netto energija koju može isporučiti dvoosni sustav i dodatna komercijalna vrijednost prodane energije teško opravdavaju s povećanom investicijom u dvoosni sustav. Tijekom upotrebe dvoosnog sustava često se izgube sve prednosti zbog složenije instalacije i stalnih troškova održavanja. Dvoosni sustavi neizbježno nose i veći rizik od neuspjeha te imaju više pokretnih dijelova od jednoosnog sustava. Nadalje, jednoosni trackeri imaju tendenciju da imaju niži vizuelni profil, ponekad su samo pola visine dvoosnog trackera, te je stoga vjerojatnije da će se prije izdati dozvola za sustav koji ima manji vizualni utjecaj instalacije na okoliš.

Ključna prednost azimutnog trackera je da omogućuje ručno podešavanje od 25 ° do 35 ° na polarnim osima u odnosu na sezonske promjene položaja Sunca. Klasični tracker sustav može izdržati udare vjetra oko 130 km / sat. Svaki tracker nosi svoj automatski uređaj za praćenje s astronomskim programiranjem, kao i trofazni električni tracker, sa parazitskom potrošnjom koja ne prelazi 40 kWh / godišnje.

Pasivni sustav praćenja koristi pomicanje težine tekućine rashladnog sredstva da se odredi položaj Sunca. Aktivno praćenje je preciznije, ali je i skuplje od pasivnog praćenja te zahtijeva stalno praćenje i održavanje elektronike. Aktivni sustav također zahtijeva izvor napajanja za kontroler i razne električne pogone.

Dvoosni tracker
Titan Tracker je izdao novu generaciju dvoosnih trackera koji može smanjiti troškove za oko 30 posto i povećati prinose električne energije do 45 posto, zahvaljujući poboljšanjima kao što su centralizacija visine kretanja trackera i smanjenje broja osoblja u proizvodnom procesu.

Ovi modeli su usmjereni na solarne parkove u područjima s ekološkim ograničenjima, kao što je vizualni utjecaj. Sustav može raditi pri brzinama vjetra od 125 km / sat u bilo kojem položaju. Uz maksimalnu površinu od 124 m2 za module, Titan garantira veću proizvodnju energije do 45 posto više nego sa fiksnim sustavima na 40 ° sjeverne geografske širine.

Razvoj tržišta
Tracker sustavi neminovno djeluju na širenje ekonomije PV sektora koja očito nije teško pogođena tekućom financijskom krizom. Veći kapitalni troškovi takvih postrojenja zajedno s percepcijom manje pouzdanosti i većim rizikom projekta potencijalno negativno djeluju na teže financiranje tracker sustava u trenutnoj gospodarskoj klimi. Dodatni negativni element su i troškovi održavanja koji su također veći.

Postoji niz drugih utjecaja na krajnji odabir modela sustava. Troškovi silicija na temelju kojeg se izrađuju solarni moduli dodatni su element investicije, a  i ključni upravljački program za instalaciju trackera. Programski sustav maksimizira proizvodnju kako bi se poboljšao povrat ulaganja. Rast snaga tankih film solarnih modula koji imaju nisku cijenu također može potencijalno nagrizati tržište trackera. Uz nižu ukupnu učinkovitost tankoslojni moduli zahtijevaju više tracker jedinica za danu razinu izlazne snage uz povećanje njihove relativne cijene u projektu.

Potencijalno negativni čimbenici se bitno umanjuju zbog činjenice da u tehologiji koncentriranih solarnih modula PV (CPV) i koncentrirane solarne toplinske energije (CSP) precizno poravnanje je kritični element pa će trackeri uvijek imati primjenu u tom području. Iako je još uvijek relativno malo tržište utjecaj CPV CSP tehnologija i instalacija na tržište trackera postaje sve veće.


Fotonaponski sustavi

Iako ste već upoznati sa osnovama ovih sustava nije na odmet još jednom ponoviti već dobro poznate činjenice. Fotonaponski sustav može se podijeliti u dvije glavne kategorije; u otočni sustav (čija se proizvodnja koristi za zadovoljenje lokalnih potreba), te u sustav spojen na javnu elektroenergetsku mrežu. Oba sustava prvenstveno se sastoje od fotonaponskih panela/modula, koji se opet sastoje od fotonaponskih ćelija koje pretvaraju sunčevu svjetlost u električnu energiju. Kako velika većina investitora želi proizvedenu energiju predavati javnoj elektroenergetskoj mreži, osnovne komponente ovakvog sustava osim fotonaponskih modula su i zaštitna i regulaciona oprema, kablovi, dc/ac izmjenjivač (pretvara istosmjernu u izmjeničnu električnu energiju) te brojila predane i preuzete električne energije.

Što su to onda „tracking“ sustavi?

Kao što nam je dobro poznato, sunce „putuje“ svaki dan od istoka prema zapadu, te tijekom godine putuje i na relaciji jug-sjever. Kod klasičnih nepomičnih sistema, često instaliranih na krovove zgrada i kuća, veliki dio energije koju je moguće „uhvatiti“ tijekom dana bude izgubljen, obzirom da su paneli instalirani u optimalnom ali fiksnom kutu prema horizontali. Prednost sustava koji prate kretanje sunca, odnosno, popularno i poznatije znani kao „trackeri“ (eng. tracking-praćenje), je što pomicanjem solarnih panela sukladno sunčevom kretanju hvataju mnogo više sunčevog zračenja tijekom dana, odnosno godine, čime je i proizvedena energija značajno veća.

Kakvi sve tracking sustavi postoje?

Tracking sustavi dijele se u dvije glavne grupe, jednoosni i dvoosni tracking sustavi. Svaka od ovih dviju grupa sadrži podvrste različitih tracking sustava, ali zadržimo se na osnovnim tipovima. Jednoosni trackeri imaju mogućnost pomicanja samo u jednom smjeru i to je najčešće rotacija po vertikalnoj osi, čime je omogućeno pokretanje modula u smjeru sjever-jug. Dvoosni sustavi omogućuju modulima pomicanje po horizontali u smjeru istok-zapad ali i mijenjati kut nagiba modula u odnosu na horizont, što znači da će moduli uvijek biti okrenuti u optimalnom kutu prema suncu, što u konačnici znači i više proizvedene energije. Ovisno o mogućnostima i željama investitora, automatska regulacija može biti izvedena više ili manje sofisticirano (programirano pomicanje modula kroz godinu, ugrađeni senzori za praćenje sunca, itd.), te također postoji mogućnost ugradnje zaštite od vjetra, snijega i sl.

Da li su ovakvi sustavi i ekonomski isplativiji?

Iako ekonomska isplativost ovisi o mnogo faktora, ni sami stručnjaci trenutno se ne mogu složiti da su isplativiji jednoosni ili dvoosni sistemi. Uzmimo li u obzir da su dvoosni sistemi mnogo složeniji, a samim time i skuplji, a energija koju je moguće dobiti pri uporabi dvoosnih sistema možda i neće biti značajnije veća, postavlja se pitanje da li je dovoljno investirati samo u jednoosni sustav. Kako su jednoosni sustavi jednostavniji, samim time je i inicijalna investicija u njih niža, ali, i dvoosni sustavi nisu bez svojih prednosti. Dugoročno, dvoosni sistemi imaju veću učinkovitost i jednostavniji su za čišćenje, iako su zbog složenijeg sustava skuplji za održavanje. Ono što je sigurno, je da će količina energije koju je moguće dobiti sa tracking sustavom značajno viša od one koju je moguće dobiti sa fiksnim sustavom. Iako proizvođači opremom često navode različite raspone učinkovitosti tracking sustava nasuprot fiksnim sustavima (20-50%), ne postoje dvije iste lokacije, stoga je uvijek potrebno napraviti procjenu i usporedbu uloženog i dobivenog za svaku pojedinu lokaciju.

Trcking sustavi u Hrvatskoj

Iako su ovi sustavi u široj javnosti Hrvatske relativno nepoznati, kako su u nas alfa i omega fotonaponski sustavi na krovovima, u svijetu je ovo već vrlo poznata i prokušana tehnologija, posebice kod velikih fotonaponski elektrana. Ali i kod nas se može naći primjera ovakvih sustava, a o jednom takvom pisao je i naš kolega, sa portala Obnovljivi.com. Kako cijene električne energije svakim danom rastu, a cijene fotonaponske opreme iz dana u dan polako, ali sigurno idu prema dolje, možda će i kod nas u skorašnjoj budućnosti osim ukrasnog bilja u vrtovima početi nicati fotonaponska stabla.


ŠIFRA TRAC5KW
CIJENA 37.900,00 kn (55.500,00 kn)
-31 %
 
Kol