- Sve zavisi od toga koliko će biti sunca, ljeti više - zimi manje. Kako su mi stručnjaci izračunali, vjerujem da ću u prosjeku od proizvodnje struje dobivati četiri-pet tisuća kuna mjesečno - kaže Knežević koji je kuću za stare dane izgradio na didovini u rodnom Ždrilu, a inače stalno živi u Velikoj Gorici pokraj Zagreba.

Ostavština unucima

Nakon godina rada u inozemstvu srce ga je vuklo u Hrvatsku, a sad ga vuče još južnije. I ušteđevinu je želio uložiti u nešto što će donositi korist ne samo njemu nego i sinu Tomislavu i unucima. 

- Nije to ni malo jeftin “sport”, u panele i u cijelu instalaciju uložio sam oko 400 tisuća kuna, godišnje bi to trebalo proizvoditi 11-12 tisuća kilovatsati. Trebalo je mnoštvo papira da se sve to dovede do ove faze, sad još trebamo ispitati cijeli sustav jednim posebnim aparatom, a očekujem da će za desetak dana struja iz moje solarke krenuti u distribuciju - kaže Knežević.

Cijeli projekt realiziran je zahvaljujući dr. Ljubomiru Majdandžiću, predsjedniku Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju, koji godinama promovira ovaj neiscrpni izvor. Vrlo složenu proceduru dobivanja čak 54 dozvole za stavljanje sustava u funkciju i mnoštvo tehničkih detalja objasnio nam je Josip Parić, voditelj ove stručne udruge u Zadarskoj županiji.

Posljednji u Europi

- Najbitnije su suglasnosti Hrvatske energetske regulatorne agencije, a na koncu HEP kao operater tržišta mora prihvatiti izdane dozvole. Dobro je što se zasad ugovori mogu sklopiti na trajanje od 12 godina i što je cijena isporučene struje dobra - 3,8 kuna za kilovatsat proizvedene struje u fotonaponskim ćelijama - ističe Parić koji je i sam inovator i stručnjak za korištenje energije iz sunca, vjetra i vode. 

Na kući Slavka Kneževića u Ždrilu, osim panela na južnoj strani krova maksimalne snage 9,9 kilovata, instaliran je složeni trofazni pretvarač na kojem se bilježi i količina proizvedene struje. 

Mještani Ždrila i Vinjerca su nekako još sumnjičavi prema Slavkovoj investiciji. Raspituju se kako će to sve funkcionirati kad krene bura s Velebita koji je odmah tu, kad zapraši posolica iz Velebitskog kanala, hoće li struje biti i kad bude oblačno? 

Ne bi tako bili sumnjičavi da su se samo provezli kroz austrijske ili njemačke Alpe, gdje je sunca puno-puno manje nego u Dalmaciji, vidjeli bi da su brojne farme i kuće nakrcane solarnim panelima koje hvataju i proizvode struju.

- Sramota je da smo zadnji u Europi po korištenju solarne energije, a imamo skoro najbolje uvjete. Ovo je prva ovakva privatna solarna elektrana u Dalmaciji i vjerujemo da će nakon Slavka Kneževića i drugi krenuti u ovaj posao - zaključuje Parić.