0Solarne elektrane-OIE Zakon 2020 godina-Otkupi i poticaji

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

________________________________________________________________

NACRT

PRIJEDLOGA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

________________________________________________________________

Zagreb, ožujak 2015. godine

PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 -Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Uvodne napomene, pravni okvir i ocjena stanja

Osnovni razlog za izradu i predlaganje Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji je u ispunjavanje obveze Republike Hrvatske o potpunom usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije te objedinjavanje i usklađivanja propisa u sektoru obnovljivih izvora energije za ostvarivanje ciljeva povećanja proizvodnje i korištenja obnovljivih izvora energije, u skladu s ciljevima održivog razvoja.

Naime, smanjenje potrošnje energije kroz povećanje energetske učinkovitosti i povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora predstavljaju glavne dijelove programa mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova odnosno ispunjenje ciljeva Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime i pripadajućih provedbenih sporazuma. Ove mjere imaju značajnu ulogu i u rješavanju problema sigurnosti opskrbe energijom, poticanju tehnološkoga razvoja i inovacija te osiguranju mogućnosti za zapošljavanje i regionalni razvoj, ponajprije u ruralnim i udaljenim područjima.

Europski parlament i Vijeće Europske unije donijeli su 23. travnja 2009. Direktivu 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjenama i dopunama i budućemu ukidanju Direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ kojom se promovira povećana uporaba energije iz obnovljivih izvora te ušteda energije i povećana energetska učinkovitost.

Predmetna direktiva propisuje cilj na razini Europske unije od 20% obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije do 2020. godine. Pristupanjem Republike Hrvatske u Europsku uniju, Vijeće je 13. svibnja 2013. donijelo Direktivu 2013/18/EU o prilagodbi Direktive 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora zbog pristupanja Republike Hrvatske, kojom se za Republiku Hrvatsku propisuje cilj od 20% obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije do 2020 godine, dok se Direktivom 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ, potonje određuje područje energetske učinkovitosti, odnosno visokoučinkovite kogeneracije.

Razlozi za donošenje Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji

Razlog za donošenje Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji je objedinjavanje mjera koje se odnose na uređenje područja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije. Također, višegodišnje iskustvo u provođenju i izgradnji proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja te donošenje novih Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020. (2014/C 200/01) stvorilo je potrebu za dodatnim uređivanjem sustava obnovljivih izvora energije, a posebice proizvodnim postrojenjima instalirane snage do 300 kilovata (kW).

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom i posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Ovim se Zakonom uređuju planiranje i poticanje proizvodnje i potrošnje električne energije proizvedene u postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovite kogeneracije (u daljnjem tekstu: OIEiVUK), utvrđuju mjere poticaja za proizvodnju električne energije korištenjem OIEiVUK, uređuje provedba sustava poticanja proizvodnje električne energije iz OIEiVUK, uređuje pitanja izgradnje postrojenja za proizvodnju električne energije iz OIEiVUK na državnom zemljištu, uređuje vođenje registra OIEiVUK za projekte, nositelje projekata i povlaštene proizvođače električne energije iz OIEiVUK, uređuje pitanje međunarodne suradnje u području obnovljivih izvora energije te druga pitanja od značaja za korištenje obnovljivih izvora energije.

Ovim se Zakonom pruža veća sigurnost nositeljima projekata i investitorima koji ulažu u projekte iz obnovljivih izvora energije, u smislu transparentnih natječaja koji će se provoditi za početak razvoja projekata na državnom zemljištu. Nadalje, uređivanjem registra OIEiVUK za projekte, nositelje projekata i povlaštene proizvođače električne energije iz OIEiVUK, ovim se Zakonom osigurava veća transparentnost oko realizacije projekata te mogućnosti poticanja za cijelu zainteresiranu javnost, s obzirom na činjenicu da će registar imati dostupne podatke o projektima i ishođenim dozvolama te podatke o raspoloživim kvotama za ulazak u sustav poticanja, odnosno sustav premija. Ovim se Zakonom, također regulira otkup energije iz proizvodnih postrojenja do 300 kilovata (kW) koja prvenstveno svojom proizvodnjom namiruju potrebe za električnom energijom vlastitog proizvođača, a tek višak energije isporučuju u elektroenergetsku mrežu.

Donošenjem Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji postigli bi se sljedeći ciljevi:

Svrha ovoga Zakona je omogućiti unapređenje i provođenje energetske politike Republike Hrvatske u području obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije kroz održivi razvoj predmetnih projekata i time doprinijeti smanjenju štetnih utjecaja energetskog sektora na okoliš i zdravlje ljudi, smanjenju ovisnosti o uvozu fosilnih goriva, osiguranju raznolikosti proizvodnje energije i sigurnosti opskrbe, porastu zapošljavanja i unaprjeđenju poduzetništva u energetskom sektoru Republike Hrvatske te potaknuti razvoj novih tehnologija temeljenih na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije, odnosno razvoj i održivost nacionalnog gospodarstva u cjelini.

Svrha ovoga Zakona je ujedno i stvaranje pretpostavki za izgradnju novih te revitalizaciju postojećih proizvodnih postrojenja iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije te utvrđivanje obveznog cilja za ukupan udio energije iz obnovljivih izvora u bruto potrošnji energije, propisivanje metodologija za izračun udjela energije iz obnovljivih izvora, stvaranje pretpostavki za statistički prijenos, zajedničke projekte među državama članicama i zajedničke projekte između država članica i trećih država, stvaranje pretpostavki za sustavi poticaja te pristup elektroenergetskoj mreži za energiju iz obnovljivih izvora i visokoučinkovite kogeneracije.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona biti će potrebno osigurati posebna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske kao i predvidjeti dodatna radna mjesta.

IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM

Prilaže se tekst Prijedloga zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI

I. OPĆE ODREDBE

Predmet zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju planiranje i poticanje proizvodnje i potrošnje električne energije proizvedene u proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovite kogeneracije, utvrđuju mjere poticanja za proizvodnju električne energije korištenjem obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, uređuje provedba sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, uređuju pitanja izgradnje postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije na državnom zemljištu, uređuje vođenje registra obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije za projekte, nositelje projekata i povlaštene proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, uređuje pitanje međunarodne suradnje u području obnovljivih izvora energije te se uređuju druga pitanja od značaja za korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije.

(2) Na sve odnose u energetskom sektoru, koji se odnose na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracijskih postrojenja, a nisu uređeni ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje energetski sektor, regulacija energetskih djelatnosti, tržište električne energije i tržište toplinske energije.

(3) Za planiranje, projektiranje, građenje, korištenje i uklanjanje proizvodnih postrojenja koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa koji uređuju zaštitu prirode i okoliša, državnih potpora, prostorno uređenje, građenje, tržište električne energije, koncesije, vodno gospodarstvo, obavljanje gospodarskih djelatnosti, pravo vlasništva i drugih srodnih prava te odredbe drugih propisa.

(4) Na postupke propisane ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Svrha Zakona i interes Republike Hrvatske

Članak 2.

(1) Korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije od interesa je za Republiku Hrvatsku.

(2) Svrha ovoga Zakona je promicati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, promicati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije na mjestu potrošnje, povećati udjele u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije, korištenjem poticajnih mehanizama i regulatornog okvira za korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije.

(3) Korištenjem obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije ostvaruju se interesi Republike Hrvatske u području energetike, utvrđeni Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske, zakonima i drugim propisima kojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti, osobito u pogledu:

1. ostvarivanja Nacionalnog cilja korištenja energije iz obnovljivih izvora energije u pogledu udjela korištenja energije iz obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj u 2020. godini,

2. šireg korištenja vlastitih prirodnih energetskih resursa,

3. dugoročnog smanjenja ovisnosti o uvozu energenata,

4. učinkovitog korištenja energije i smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoliš,

5. otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetništva u energetici,

6. poticanja razvoja novih tehnologija i doprinosa lokalnoj zajednici,

7. diverzifikacije proizvodnje energije i povećanja sigurnosti opskrbe.

Primjena pravne stečevine Europske unije

Članak 3.

Ovim se Zakonom u zakonodavstvo Republike Hrvatske prenosi pravna stečevina Europske unije iz područja poticanja uporabe energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti, a posebice:

1. Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora energije i dopuni te naknadnom ukidanju Direktive 2001/77/EZ i Direktive 2003/30/EZ - (SL. L. 140, 5. 6. 2009.) (dalje: Direktiva 2009/28/EZ) i

2. Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktive 2004/8/EZ i 2006/32/EZ.

Pojmovi

Članak 4.

(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju značenje utvrđeno Zakonom o energiji, Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti, Zakonom o tržištu električne energije, Zakonom o tržištu toplinske energije i Zakonom o tržištu nafte i naftnih derivata.

(2) U ovom se Zakonu koriste i pojmovi koju u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. biomasa – biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede (uključujući tvari biljnoga i životinjskoga podrijetla), šumarstva i srodnih proizvodnih djelatnosti uključujući ribarstvo i akvakulturu, kao i biorazgradivi dio industrijskoga i komunalnoga otpada,

2. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond) – pravna osoba s javnim ovlastima osnovana posebnim zakonom, koja obavlja djelatnost financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području korištenja obnovljivih izvora energije,

3. Hrvatska energetska regulatorna agencija (u daljnjem tekstu: Agencija) – nezavisni regulator energetskih djelatnosti osnovan posebnim zakonom i s ovlastima propisanim ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti;

4. kogeneracijsko postrojenje – proizvodno postrojenje u kojem se istodobno proizvodi električna i toplinska energije u jedinstvenom procesu, pri čemu se kogeneracijska postrojenja koja koriste za gorivo obnovljive izvore energije smatraju proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije,

5. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom – krajnji kupac električne energije s vlastitom proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije s mogućnošću isporuke viška proizvedene električne energije u prijenosnu ili distribucijsku mrežu,

6. ministar – ministar nadležan za energetiku,

7. Ministarstvo – središnje tijelo državne uprave nadležno za energetiku,

8. neto isporučena električna energija – električna energija koju je proizvodno postrojenje
predalo u elektroenergetsku mrežu, a koja je proizvedena u proizvodnom postrojenju koje koristi obnovljive izvore energije ili kogeneracijskom postrojenju i umanjena za vlastitu potrošnju proizvodnog postrojenja, a u slučaju kupaca s vlastitom proizvodnjom umanjena za svu potrošnju krajnjeg kupca,

9. nositelj projekta – fizička ili pravna osoba koja planira graditi i gradi proizvodno postrojenje, upisana u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača, koja razvija proizvodno postrojenje,

10. obnovljivi izvori energije – obnovljivi nefosilni izvori energije (aerotermalna, energija iz biomase, energija mora, energija vjetra, hidropotencijala, geotermalna i hidrotermalna energija, plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina, sunčeva energija i biorazgradivi dio certificiranog otpada za proizvodnju energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz upravnog područja zaštite okoliša),

11. operator tržišta električne energije – pravna osoba s javnim ovlastima, koja je odgovorna za organiziranje tržišta električne energije, s pravima i dužnostima prema ovom Zakonu,

12. povlašteni proizvođač električne energije – elektroenergetski subjekt odnosno druga pravna ili fizička osoba čije postrojenje ispunjava uvjete određene odredbama ovoga Zakona te je temeljem rješenja steklo status povlaštenog proizvođača,

13. program državne potpore – program državne potpore definiran Zakonom o državnim potporama koji se izrađuje u skladu sa Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020. (2014/C 200/01),

14. proizvodno postrojenje – samostalno i tehnički cjelovito postrojenje za proizvodnju električne i/ili toplinske energije, a koje se može sastojati od više proizvodnih jedinica,

15. proizvodna jedinica – postrojenje za proizvodnju električne i/ili toplinske energije, povezano s drugim proizvodnim jedinicama u proizvodnom postrojenju te s drugim proizvodnim jedinicama koristi zajedničke dijelove proizvodnog postrojenja i zajedničku pripremu primarnog energenta, odnosno koristi isti izvor energije,

16. proizvodno postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije– proizvodno postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije za proizvodnju električne i/ili toplinske energije,

17. projekt korištenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije – projekt koji je upisan u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača,

18. registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (dalje: Registar OIEKPP) – jedinstvena evidencija o projektima obnovljivih izvora energije i kogeneracije, proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije, odnosno kogeneracijskim postrojenjima te povlaštenim proizvođačima na području Republike Hrvatske,

19. statistički prijenosi među državama članicama – specificirani izvor i količina električne energije iz obnovljivih izvora energije statistički prenesena iz jedne države članice Europske unije u drugu kada se prenesena količine električne energije oduzima iz ostvarene količine električne energije iz obnovljivih izvora energije zemlje iz koje se prenosi električna energija,

20. treća država – svaka država osim Republike Hrvatske, država članica Europske unije i ugovornih strana Energetske zajednice;

21. ukupna neposredna potrošnja energije – energetski proizvod isporučen za energetske potrebe industriji, prijevozu, kućanstvima, uslugama uključujući javne usluge, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, uključujući potrošnju energije u energetskom sektoru za potrebe proizvodnje električne energije i toplinske energije kao i gubitke električne energije i toplinske energije u distribuciji i prijenosu,

22. visokoučinkovita kogeneracija – kogeneracijsko postrojenje koje zadovoljava uvjete učinkovitosti i/ili korištenje topline prema pravilniku iz članka 23 ovoga Zakona,

23. vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja – sva potrošnja električne energije povezana s proizvodnjom električne energije, na svim obračunskim mjernim mjestima odnosno priključcima, a uključuje potrošnju koja se koristi za potrebe rada proizvodnog postrojenja (pogonska vlastita potrošnja), opću potrošnju proizvodnog postrojenja, potrošnju električne energije povezanu s pripremom primarnog energenta ili upravljanjem izvorom energije te drugu potrošnju iza obračunskih mjernih mjesta proizvodnog postrojenja.

Operator tržišta električne energije

Članak 5.

(1) Operator tržišta električne energije je trgovačko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Operator tržišta električne energije obavlja svoje zadaće uz poštivanje načela razvidnosti, objektivnosti i neovisnosti, pod nadzorom Agencije.

(3) Operator tržišta električne energije je posebno odgovoran za:

1. upis podataka u Registar OIEKPP sukladno odredbama ovoga Zakona,

2. provedbu javnog natječaja za dodjelu tržišne premije sukladno odredbama ovoga Zakona,

3. sklapanje ugovora o premiji temeljem odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuđača,

4. otkup električne energije od povlaštenih proizvođača temeljem ugovora o otkupu električne energije sklopljenih temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012, NN 121/2012, NN 144/2012) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014, NN 107/2014),

5. sklapanje ugovora o kupoprodaji obveznog udjela električne energije proizvedene u proizvodnim postrojenjima povlaštenih proizvođača iz točke 4. ovoga stavka, sa svim opskrbljivačima električne energije, uključujući i opskrbljivače pod obvezom javne usluge,

6. prikupljanje naknade za obnovljive izvore energije i kogeneracije od svih opskrbljivača električne energije, uključujući i opskrbljivače pod obvezom javne usluge,

7. podnošenje izvješća o prikupljanju, obračunu i razdiobi sredstava za isplatu poticaja sukladno odredbama ovoga Zakona,

8. vođenje EKO bilančne grupe,

9. donošenje Pravila vođenja EKO bilančne grupe,

10. planiranje satne proizvodnje za hidroelektrane snage do 5MW i ostala proizvodna postrojenja snage do 300 kW.

Obnovljivi izvori energije

Članak 6.

(1) Za potrebe izvještavanja i statističkih obrada koji se rade prema ovome Zakonu te klasifikacije postrojenja, obnovljivi izvori energije dijele se na sljedeće:

1. energija sunca,

2. energija vjetra,

3. energija vode,

4. geotermalna energija,

5. energija biomase te

6. nespecificirani i ostali obnovljivi izvori energije.

(2) Za potrebe izvještavanja i statističkih obrada koji se rade prema ovome Zakonu te klasifikacije postrojenja, fosilna goriva dijele se na sljedeća goriva:

1. kameni ugljen,

2. smeđi ugljen i lignit,

3. prirodni plin,

4. nafta i naftni derivati te

5. nespecificirana i ostala fosilna goriva.

II. NACIONALNI CILJ KORIŠTENJA ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE, NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE, IZVJEŠĆE O NAPRETKU PRI POTICANJU I UPORABI ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA

Nacionalni cilj korištenja energije iz obnovljivih izvora energije

Članak 7.

(1) Nacionalni cilj korištenja energije iz obnovljivih izvora energije je obvezatni cilj korištenja energije iz obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj u 2020. godini, a određuje se kao minimalni udjel energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije (u daljnjem tekstu: Nacionalni cilj), koji izražen u postotku iznosi 20%.

(2) Način utvrđivanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije u Republici Hrvatskoj odredit će se sukladno metodologiji utvrđivanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije.

(3) Proizvodnja energije, iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije a nisu priključena na elektroenergetsku mrežu, uračunava se kao energija iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije.

(4) Metodologiju utvrđivanja udjela energije iz stavka 2. ovog članka propisuje ministar pravilnikom.

(5) Ministarstvo će na svojim internetskim stranicama objavljivati izvješće o ukupnoj neposrednoj potrošnji energije koje se izrađuje sukladno metodologiji iz stavka 4. ovoga članka.

Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije

Članak 8.

(1) Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije (u daljnjem tekstu: Nacionalni akcijski plan) je planski dokument koji se donosi za razdoblje do 2020. godine, kojim se određuje nacionalni cilj Republike Hrvatske za udio energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici, grijanju i hlađenju te prijevozu.

(2) Nacionalni akcijski plan sadrži prikaz i ocjenu stanja na tržištu energije, usporedne analize, dugoročne ciljeve uključujući nacionalni cilj, sve sektorske ciljeve i godišnja predviđanja, mjere za ostvarenje ciljeva te druge potrebne podatke.

(3) Nacionalni akcijski plan izrađuje se u skladu s aktima kojima se utvrđuje energetska politika i planira energetski razvitak i u skladu s direktivama i pravilima Europske unije.

(4) Ukoliko udio energije iz obnovljivih izvora padne ispod predviđenog okvirnim smjernicama u prethodnom dvogodišnjem razdoblju navedenom u dijelu B Priloga I. Direktive 2009/28/EZ Republika Hrvatska dužna je Europskoj komisiji dostaviti izmijenjeni i dopunjeni nacionalni akcijski plan za obnovljivu energiju do 30. lipnja slijedeće godine, u kojem se moraju navesti odgovarajuće razmjerne mjere za postizanje razine udjela energije iz obnovljivih izvora energije predviđen navedenim okvirnim smjernicama.

(5) Nacionalni akcijski plan kao i izmjene i dopune Nacionalnog akcijskog plana donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.

(6) Nacionalni akcijski plan kao i izmjene i dopune Nacionalnog akcijskog plana se po donošenju dostavljaju Europskoj komisiji.

(7) Nacionalni akcijski plan kao i njegove izmijene i dopune objavljuju se na internetskim stranicama Ministarstva.

Izvješće o napretku pri poticanju i uporabi energije iz obnovljivih izvora

Članak 9.

(1) Republika Hrvatska dužna je Europskoj komisiji podnijeti izvješće o napretku pri poticanju i uporabi energije iz obnovljivih izvora.

(2) Izvješće o napretku pri poticanju i uporabi energije iz obnovljivih izvora energije o mjerama iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se sukladno članku 22. Direktive 2009/28/EZ.

(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka priprema Ministarstvo i dostavlja Europskoj komisiji do 31.prosinca 2015,.31.prosinca 2017., 31.prosinca 2019. i 31.prosinca 2021.

(4) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka prilagođava se predlošku kojeg utvrđuje Europska komisija sukladno članku 4. stavku 1. Direktive 2009/28/EZ, odnosno Odluci 2009/548/EK Europske komisije od 30. lipnja 2009. godine kojom se utvrđuje predložak za nacionalne akcijske planove za obnovljive izvore energije prema Direktivi 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

(5) Ako se izvješćem iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da se u razdoblju za koje je izvješće izrađeno ne ostvaruju ciljevi utvrđeni Nacionalnim akcijskim planom, Vlada Republike Hrvatske će revidirati Nacionalni akcijski plan.

(6) Revidirani Nacionalni akcijski plan dostavlja se Europskoj komisiji.

Statistički prijenosi među državama članicama Europske unije

Članak 10.

(1) Republika Hrvatska može s drugim državama članicama Europske unije sklopiti sporazum o statističkome prijenosu određene količine energije iz obnovljivih izvora iz jedne države članice u drugu i urediti druge elemente takvoga prijenosa.

(2) Prenesena količina energije iz obnovljivih izvora:

1. odbija se od količine energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjava li država članica koja obavlja prijenos zahtjeve utvrđene nacionalnim ciljem i nacionalnim akcijskim planom.

2. dodaje se količini energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjava li država članica kojoj se prenosi zahtjeve utvrđene nacionalnim ciljem i nacionalnim akcijskim planom.

(3) Statistički prijenos ne utječe na ostvarivanje nacionalnoga cilja države članice koja obavlja prijenos.

(4) Sporazumi iz stavka 1. ovoga članka mogu se sklopiti na jednu ili više godina.

(5) Republika Hrvatska dužna je o sporazumu iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti Europsku komisiju najkasnije tri mjeseca nakon završetka svake godine u kojoj je ugovor na snazi, uključujući i dostavu informacija o količini i cijeni energije o kojoj je riječ.

(6) Statistički prijenosi iz stavka 1. ovoga članka smatraju se valjanim tek nakon što sve države članice uključene u prijenos o njemu obavijeste Europsku komisiju.

(7) Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o provedbi statističkih prijenosa.

(8) Statistički prijenosi ugovaraju se među državama u obliku međunarodnih ugovora sukladno Zakonu o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.

(9) Odluku o sklapanju sporazuma o statističkim prijenosima donosi Vlada Republike Hrvatske na poticaj nadležnog ministarstva.

Zajednički projekti država članica Europske unije

Članak 11.

(1) Republika Hrvatska može s drugom državom članicom Europske unije ili više država članica surađivati na svim vrstama zajedničkih projekata koji se odnose na proizvodnju električne energije te energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije. Ta suradnja može uključivati i privatne nositelje projekata.

(2) Republika Hrvatska dužna je obavijestiti Europsku komisiju o udjelu ili količini električne energije te energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije proizvedene na svojemu teritoriju u okviru zajedničkoga projekta koji se počeo provoditi nakon 25. lipnja 2009. ili u proizvodnom postrojenju s povećanim kapacitetom koji je obnovljen nakon toga datuma, a koji se smatra dijelom općega nacionalnog cilja druge države članice.

(3) Obavijest iz stavka 2. sadržava:

1. opis predloženoga proizvodnog postrojenja ili podatke o obnovljenome proizvodnom postrojenju;

2. podatke o udjelu ili količini električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje proizvedene u proizvodnom postrojenju koji se smatra dijelom nacionalnog cilja druge države članice;

3. podatke o državi članici za koju se izdaje obavijest;

4. podatke o razdoblju, izražene u cijelim kalendarskim godinama, u kojemu se električna energija ili energija za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije koju proizvodi proizvodno postrojenje smatra dijelom nacionalnog cilja druge države članice.

(4) Razdoblje navedeno u stavku 3. točki 4. ovoga članka mora završiti do 2020., dok razdoblje zajedničkoga projekta može premašiti 2020.

(5) Obavijest izvršena u skladu s ovim člankom može se izmijeniti ili povući samo uz zajednički dogovor države članice koja izdaje obavijest, koja je određena u skladu sa stavkom 3. točkom 3. ovoga članka.

(6) Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o provedbi zajedničkih projekata.

(7) Zajednički projekti ugovaraju se među državama u obliku međunarodnih ugovora u sukladno Zakonu o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.

(8) Odluku o sklapanju ugovora o zajedničkim projektima donosi Vlada Republike Hrvatske na poticaj nadležnog ministarstva.

Zajednički projekti država članica Europske unije i trećih država

Članak 12.

(1) Republika Hrvatska može sama, s drugom državom članicom Europske unije ili više država članica, surađivati s jednom trećom državom ili s više trećih država u svim vrstama zajedničkih projekata koji se odnose na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Takva suradnja može uključivati privatne operatore.

(2) Električna energija iz obnovljivih izvora energije proizvedena u trećoj zemlji uzima se u obzir samo za potrebe ocjenjivanja ispunjavaju li se zahtjevi utvrđeni nacionalnim ciljem i nacionalnim akcijskim planom ako su ispunjeni ovi uvjeti:

1. električna energija upotrijebljena je u Europskoj uniji; taj se uvjet smatra ispunjenim kad:

- su svi nadležni operatori prijenosnih sustava u državi podrijetla, odredišnoj državi ili, ako je to primjenjivo, svakoj trećoj državi tranzita dodijeljenim kapacitetima međupovezivanja definitivno predložili količinu električne energije koja je istovrijedna količini električne energije uzete u obzir;

- nadležni operator prijenosnih sustava koji upravlja sustavom međupovezivanja na strani Europske unije, u bilancu unese količinu električne energije koja je istovrijedna količini električne energije uzete u obzir;

- se predloženi kapacitet i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije u proizvodnom postrojenju iz stavka 2. točke 2. ovog članka odnose na isto razdoblje;

2. električnu energiju u okviru zajedničkoga projekta iz stavka 1. ovoga članka proizvodi novoizgrađeno proizvodno postrojenje koje je počelo s radom nakon 25. lipnja 2009. ili proizvodno postrojenje s povećanim kapacitetom koji je obnovljen nakon toga datuma:

3. za količinu električne energije proizvedene i izvezene iz programa potpore treće države odobrena je samo investicijska pomoć.

(3) Države članice mogu od Europske komisije zatražiti da se za potrebe izračuna udjela energije iz obnovljivih izvora uzme u obzir električna energija iz obnovljivih izvora energije proizvedena i upotrijebljena u trećoj zemlji za polaganu i postupnu izgradnju sustava povezivanja između države članice i treće države ako su ispunjeni ovi uvjeti:

1. izgradnja sustava povezivanja započela je do 31. prosinca 2016.

2. sustav za povezivanje nije moguće pustiti u rad do 31. prosinca 2020.

3. sustav za povezivanje moguće je pustiti u rad do 31. prosinca 2022.

4. nakon što se pusti u rad, sustav za povezivanje primjenjivat će se za izvoz električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u Europsku uniju u skladu sa stavkom 2. ovog članka;

5. uporaba se odnosi na zajednički projekt koji ispunjava kriterije iz stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga članka i koji će primjenjivati sustav za međupovezivanje nakon što bude pušten u pogon te na količinu električne energije koja nije veća od količine koja će se izvoziti u Europsku uniju nakon što sustav za povezivanje započne s radom.

(4) Europska komisija se obavještava o dijelu ili količini električne energije koju proizvede proizvodno postrojenje na području treće države članice koji se smatra dijelom nacionalnoga cilja jedne države članice ili više država članica za potrebe ocjenjivanja ispunjavanja zahtjeva nacionalnog cilja. Kad je riječ o više država članica, Komisiju se obavještava o distribuciji toga dijela ili količine među državama članicama. Taj dio ili količina ne smije premašiti dio ili količinu koja je stvarno izvezena u Europsku uniju i u njoj upotrijebljena i odgovara količini iz stavka 2. točke 1. alineje 1. i alineje 2. ovoga članka i ispunjava uvjete navedene u stavku 2. točki 1. ovoga članka.

(5) Obavijest iz stavka 4. ovog članka izdaje svaka država članica za koju se taj dio ili količina električne energije smatra dijelom nacionalnoga cilja.

(6) Obavijest iz stavka 4. sadržava:

1. opis predloženoga proizvodnog postrojenja ili podatke o obnovljenome proizvodnom postrojenju

2. podatke o dijelu ili količini električne energije koju je proizvelo proizvodno postrojenje i koji se smatra dijelom nacionalnoga općeg cilja države članice te, ovisno o zahtjevima za povjerljivošću, odgovarajuće financijske podatke

3. podatke o razdoblju, u punim kalendarskim godinama, tijekom kojih je električna energija dio nacionalnoga općeg cilja države članice

4. pisanu potvrdu o prihvaćanju točke 2. i 3. ovoga stavka koju izdaje treća država na čijemu će teritoriju proizvodno postrojenje biti pušteno u rad te udio ili količinu električne energije proizvedene u proizvodnom postrojenju koju će za vlastite potrebe upotrebljavati treća država.

(7) Razdoblje navedeno u stavku 6. točki 3. ovoga članka mora završiti 2020., dok trajanje zajedničkoga projekta može premašiti 2020.

(8) Obavijest izdana u skladu s ovim člankom ne može se mijenjati ni povući bez suglasnosti države članice koja izdaje obavijest i treće države koja je potvrdila zajednički projekt u skladu sa stavkom 6. točkom 4. ovoga članka.

(9) Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o provedbi zajedničkih projekata.

(10) Zajednički projekti ugovaraju se među državama u obliku međunarodnih ugovora sukladno Zakonu o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.

(11) Odluku o sklapanju ugovora o zajedničkim projektima donosi Vlada Republike Hrvatske na poticaj nadležnog ministarstva.

III. NATJEČAJ ZA GRADNJU PROIZVODNOG POSTROJENJA KOJE KORISTI OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITE KOGENERACIJE NA DRŽAVNOM ZEMLJIŠTU

Članak 13.

(1) U svrhu izgradnje proizvodnih postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije i u svrhu izgradnje visokoučinkovite kogeneracije na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske može se osnovati pravo građenja ili pravo služnosti.

(2) Pravna ili fizička osoba koja je izabrana kao najpovoljniji ponuđač na provedenom natječaju iz stavka 2. članka 14. ovoga Zakona, stječe pravo građenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje proizvodnog postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije ili izgradnje visokoučinkovite kogeneracije te infrastrukturnih građevina neposredno vezanih za rad proizvodnog postrojenja neposrednom pogodbom sukladno propisima koji uređuju upravljanje državnom imovinom, prema kriterijima i uvjetima provedenog natječaja.

(3) Pravo služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje proizvodnog postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije ili izgradnje visokoučinkovite kogeneracije te infrastrukturnih građevina neposredno vezanih za rad proizvodnog postrojenja osniva se neposrednom pogodbom, sukladno propisima koji uređuju upravljanje državnom imovinom.

(4) Prijenos osnovanog prava građenja ili dijela prava građenja, prije isteka roka na koje je osnovano, na drugu osobu provodi se sukladno propisima koji uređuju upravljanje državnom imovinom.

Članak 14.

(1) Pravna i fizička osoba koja je zainteresirana za izgradnju proizvodnog postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije ili izgradnju visokoučinkovite kogeneracije na državom zemljištu iskazuje interes za gradnju proizvodnog postrojenja Ministarstvu.

(2) Ministarstvo temeljem iskazanog interesa za gradnju proizvodnog postrojenja iz stavka 1. ovog članka priprema i provodi pozivni natječajni postupak za gradnju proizvodnog postrojenja na određenoj lokaciji, a koji se objavljuje u „Narodnim novinama“ i internetskim stranicama Registra OIEKPP.

(3) Ministarstvo je dužno raspisati pozivne natječaje iz stavka 2. ovoga članka dva puta godišnje, na temelju iskazanih interesa pristiglih u prethodnom razdoblju.

(4) Natječaj iz stavka 2. ovoga članka može se provesti za određenu građevinsku česticu ili za dio jedne ili više katastarskih čestica od kojih se sukladno propisima o prostornom uređenju i gradnji može formirati nova građevinska čestica za gradnju proizvodnog postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije ili izgradnje visokoučinkovite kogeneracije te infrastrukturnih građevina neposredno vezanih za rad proizvodnog postrojenja.

(5) U slučaju da nije bilo iskazanih interesa za gradnju proizvodnog postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije ili visokoučinkovitog kogeneracijskog postrojenja na državnom zemljištu, Ministarstvo nije dužno raspisati natječaj iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Rok za podnošenje ponude za pozivni natječaj iz stavka 2. ovoga članka ne može biti kraći od tri niti duži od šest mjeseci.

(7) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo može odrediti drugu pravnu osobu s javnim ovlastima za provedbu pozivnog natječajnog postupka iz stavka 2. ovoga članka.

(8) Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuđača Ministarstvo je dužno donijeti u roku od 60 dana od isteka roka za dostavu ponuda.

(9) Operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava dužni su se, na zahtjev Ministarstva, očitovati o iskazanom interesu za gradnju proizvodnog postrojenja iz stavka 1. ovoga članka, a posebno o mogućnostima priključenja na elektroenergetsku prijenosnu i distribucijsku mrežu.

(10) Tijela državne uprave, područne i lokalne samouprave te druga javnopravna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti dokumentaciju i druge podatke potrebne za pripremu pozivnog natječajnog postupka iz stavka 2. ovoga članka.

(11) U pozivnom natječaju iz stavka 2. ovoga članka određuju se uvjeti natječaja, procedura i kriteriji za ocjenu ponuda te opis odredbi ugovora o odluci o odabranom ponuđaču.

(12) Kriteriji za utvrđivanje uvjeta natječaja iz stavka 2. ovog članka, za odabir najpovoljnijeg ponuđača obuhvaćaju minimalno:

1. planiranu količinu proizvedene energije iz obnovljivog izvora energije ili fosilnog goriva u slučaju visokoučinkovitih kogeneracija,

2. potrebnu energetsku učinkovitost, odnosno uštedu primarne energije te način korištenja toplinske energije u slučaju postrojenja koja proizvode toplinsku energiju;

3. planirani broj radnika za potrebe korištenja proizvodnog postrojenja;

4. stupanj razvoja projekta (ishođeno energetsko odobrenje, prethodno energetsko odobrenje, lokacijska dozvola i sl.);

5. sudjelovanje pravnih i fizičkih osoba koje prebivaju, imaju sjedište i obavljaju samostalnu, nesamostalnu ili gospodarsku djelatnost na području jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi nekretnina za koju se provodi natječaj, u vlasničkoj strukturi nositelja projekta,

6. doprinos projekta razvoju lokalne sredine.

(13) Postupak natječaja, uvjeti za sudjelovanje i mjerila za odabir moraju biti jasni, transparentni i nepristrani.

(14) Odluka iz stavka 8. ovoga članka donosi se s rokom važenja 48 mjeseci, unutar kojeg roka je investitor dužan ishoditi akt kojim se dozvoljava gradnja.

(15) Ukoliko nositelj projekta nije u roku važenja iz stavka 14. ovoga članka ishodio akt kojim se dozvoljava gradnja, raskidaju se svi ugovori koje je sklopio temeljem odluke o odabiru iz stavka 8. ovoga članka te Ministarstvo može ponoviti pozivni natječaj.

(16) U slučaju kada postoje zapreke za provedbu natječaja na lokaciji za koju je iskazan interes iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo će u roku od 30 dana od dana kada je saznalo za zapreke obavijestiti pravnu ili fizičku osobu koja je iskazala interes o zaprekama te istu obavijest javno objaviti.

(17) Način provedbe natječaja iz stavka 2 ovog članka, kao i način iskazivanja interesa, popis natječajne dokumentacije, uvjete natječaja, kriterije suvlasništva u projektu, detaljne kriterije odabira najpovoljnije ponude i uvjete koji se moraju održavati u roku važenja odluke o odabiru iz stavka 8. ovoga članka, kao i način izmjene uvjeta utvrđenih odlukom o odabiru, utvrdit će ministar pravilnikom.

IV. REGISTAR PROIZVODNIH POSTROJENJA KOJA KORISTE OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I KOGENERACIJSKIH POSTROJENJA TE

POVLAŠTENIH PROIZVOĐAČA

Članak 15.

(1) Registar proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP) je jedinstvena evidencija o projektima, izgradnji i korištenju proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja te povlaštenim proizvođačima na području Republike Hrvatske.

(2) Registar OIEKPP ustrojava i vodi Ministarstvo u elektroničkom obliku radi praćenja i nadzora nad provedbom projekata obnovljivih izvora energije i kogeneracije, a u svrhu:

1. administrativne potpore korisnicima registra, odnosno javnopravnim tijelima u provedbi ovoga Zakona,

2. prikupljanja i analize podataka o proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneraciji,

3. utvrđivanja ispunjavanja nacionalnih ciljeva iz obnovljivih izvora energije,

4. utvrđivanja ispunjavanja nacionalnih ciljeva povezanih s visokoučinkovitom kogeneracijom.

(3) Upisom u Registar stječe se status nositelja projekta.

Članak 16.

(1) Registar OIEKPP sadrži podatke o nositeljima projekata i isprave koje nositelju projekta obnovljivih izvora energije i kogeneracije odnosno proizvođaču energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije izdaju nadležna tijela, podatke o raspoloživim kvotama za poticanje, podatke o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, informacije i podatke o provedenim natječajima, natječajima u tijeku kao i raspisivanju natječaja koji se provode temeljem ovoga Zakona.

(2) Registar OIEKPP se sastoji od dijela u koji se upisuju podaci i informacije propisani odredbama ovoga Zakonom i pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka i dijela u koji se pohranjuju isprave dostavljene za upis podataka o nositeljima projekta, isprave dostavljene ili sastavljene u postupku upisa, odluke i druge isprave nadležnih tijela za koje je ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka propisano da se moraju dostaviti Registru OIEKPP.

(3) Nadležna tijela iz stavka 1. i 2. ovoga članka su Ministarstvo, ministarstvo nadležno za graditeljstvo i prostorno uređenje, ministarstvo nadležno za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo, ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, Agencija, ured nadležan za upravljanje državnom imovinom, operator tržišta, operator prijenosnog sustava, operator distribucijskog sustava, pravna osoba za upravljanje vodama, Hrvatske šume, tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te druga nadležna tijela i pravne osobe koje imaju javne ovlasti.

(4) Podatke i informacije iz stavka 2. ovoga članka u Registar OIEKPP upisuje Ministarstvo, Agencija, operator tržišta električne energije, operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava.

(5) U slučaju kada se upis podataka u Registar OIEKPP vrši temeljem upravnih akata, podaci se upisuju u Registar OIEKPP nakon izvršnosti upravnog akta.

(6) Prvi upis u Registar OIEKPP vrši Ministarstvo na temelju energetskog odobrenja.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka za izgrađena proizvodna postrojenja koja nisu upisana u Registar OIEKPP, Ministarstvo vrši prvi upis na temelju uporabne dozvole ili drugog odgovarajućeg akta kojim se dozvoljava upotreba proizvodnog postrojenja.

(8) Pregled podataka iz Registra OIEKPP javno je dostupan putem Interneta.

(9) Ministar će pravilnikom utvrditi informacije, podatke, isprave i dokumente koji se upisuju u Registar OIEKPP, način upisa, ustroj i vođenje Registra OIEKPP, kao i postupak i rokove za upis u Registar OIEKPP, sadržaj Registra OIEKPP, obveze svih nadležnih tijela za upis i promjene podataka u Registru OIEKPP.

(10) Izdavanje energetskih odobrenja i kriteriji za izdavanje energetskih odobrenja uređeno je Zakonom o tržištu električne energije i provedbenim propisima donesenim na temelju toga Zakona.

V. STATUS POVLAŠTENOG PROIZVOĐAČA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Prava i obveze povlaštenog proizvođača električne energije

Članak 17.

(1) Elektroenergetski subjekt ili druga pravna ili fizička osoba koja u proizvodnom postrojenju istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju na visokoučinkovit način i/ili koristi otpad ili obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz upravnog područja zaštite okoliša, neovisno o snazi proizvodnog postrojenja, može steći status povlaštenog proizvođača električne energije, sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava dužni su, u slučajevima u kojima je potrebno ograničavati ukupnu proizvodnju električne energije, povlaštenim proizvođačima električne energije osigurati prioritetnu isporuku električne energije za proizvodna postrojenja za koja su stekli status povlaštenog proizvođača u odnosu na druga proizvodna postrojenja priključena na elektroenergetsku mrežu, vodeći računa o pouzdanosti i sigurnosti pogona.

(3) Način izvršavanja obveze iz stavka 2. ovoga članka operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava dužni su detaljno urediti mrežnim pravilima na razvidan, transparentan i nepristran način.

(4) Isporuka električne energije u elektroenergetsku mrežu iz stavka 2. ovoga članka ne podrazumijeva otkup električne energije, osim u slučaju kada isporučenu električnu energiju otkupljuje operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava sukladno Zakonu o tržištu električne energije i podzakonskim aktima kojima se uređuje tržište električne energije.

(5) U slučaju većih ograničenja u isporuci električne energije u elektroenergetski sustav proizvedene iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava dužni su o tome obavijestiti Agenciju.

(6) Obavijest iz stavka 5. ovoga članka uključuje obrazloženje ograničenja u isporuci električne energije u elektroenergetski sustav proizvedene u proizvodnim postrojenjima za koja je stečen status povlaštenog proizvođača te opise mjera koje operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava namjerava provoditi s ciljem uklanjanja tih ograničenja.

(7) Povlašteni proizvođač električne energije ima pravo sudjelovanja u sustavu jamstva podrijetla električne energije u skladu s propisima i aktima donesenim na temelju Zakona o energiji i Zakona o tržištu električne energije, osim u slučaju kada je za proizvodno postrojenje za koje je stečen status povlaštenog proizvođača električne energije na snazi ugovor o otkupu električne energije sklopljen sa operatorom tržišta električne energije primjenom pravila Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012, NN 121/2012, NN 144/2012) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014, NN 107/2014).

(8) Status povlaštenog proizvođača je uvjet za ostvarivanje prava u sustavu poticanja, odnosno tržišne premije za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, sukladno odredbama ovoga Zakona.

(9) Prava iz stavka 7. i 8. ovoga članka ne mogu se ostvariti na temelju električne energije koja je preuzeta iz elektroenergetske mreže, uskladištena korištenjem sustava za pohranu električne energije, odnosno iskorištena za pumpanje kod reverzibilnih hidroelektrana, te isporučena nazad u mrežu.

(10) Povlašteni proizvođač ostvaruje pravo na poticaje i druga prava prema ovom Zakonu za neto isporučenu električnu energiju, koju utvrđuje , odnosno obračunava operator prijenosnog sustava i/ili operator distribucijskog sustava, a u skladu s odredbama ovoga Zakona, zakona kojim se uređuje tržište električne energije i podzakonskim propisima donesenim na temelju toga zakona te mrežnim pravilima prijenosnog odnosno distribucijskog sustava.

(11) Korištenje toplinske energije proizvedene u proizvodnom postrojenju za koje je stečen status povlaštenog proizvođača mora biti okolišno prihvatljivo i održivo te iskorišteno u gospodarske svrhe s pažnjom dobrog gospodarstvenika i pažnjom dobrog stručnjaka.

(12) Povlašteni proizvođač dužan je :

1. kontinuirano održavati tehničko–tehnološke značajke i uvjete korištenja proizvodnog postrojenja za koje je stekao status povlaštenog proizvođača,

2. dostavljati Agenciji, operatoru tržišta električne energije i drugim nadležnim tijelima izvješća i drugu dokumentaciju sukladno odredbama ovoga Zakona, zakona kojim se uređuje tržište električne energije i energetski sustav te podzakonskim propisima donesenim temeljem navedenih zakona,

3. ostvarivati uvjete učinkovitosti proizvodnog postrojenja,

4. održavati mjernu opremu u njegovoj nadležnosti,

5. odgovarati na upite Agencije i dostavljati Agenciji dokumentaciju u vezi korištenja proizvodnog postrojenja sukladno odredbama ovoga Zakona, zakona kojim se uređuje tržište električne energije i energetski sustav te podzakonskim propisima donesenim temeljem navedenih zakona,

6. izvršavati druge obveze propisane odredbama ovoga Zakona, zakona kojim se uređuje tržište električne energije i energetski sustav te podzakonskim propisima donesenim temeljem navedenih zakona.

Uvjeti za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača

Članak 18.

(1) Status povlaštenog proizvođača električne energije može steći elektroenergetski subjekt ili druga pravna ili fizička osoba za proizvodno postrojenje:

1. u kojem se istodobno proizvodi električna i toplinska energija na visokoučinkovit način i/ili koristi otpad ili obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije na gospodarski primjeren način sukladno propisima iz upravnog područja zaštite okoliša, neovisno o snazi proizvodnog postrojenja,

2. u kojem se električna energija proizvodi iz obnovljivog izvora energije ili otpada, odnosno u kojem se istodobno proizvodi električna i toplinska energija uz uvjete energetske učinkovitosti,

3. koje je upisano u Registar OIEKPP,

4. za koje je osiguran priključak i mjerna oprema kako bi se mogla obračunavati neto isporučena električna energija,

5. za koje je osigurana mjerna oprema potrebna za utvrđivanje ispunjavanja uvjeta učinkovitosti za postrojenja koja istovremeno koriste električnu i toplinsku energiju,

6. koje ima potrebne isprave, prema propisima koji uređuju gradnju, na temelju kojih se postrojenje može koristiti, odnosno staviti u pogon,

7. na nekretnini u vlasništvu pravne ili fizičke osobe koja je zatražila izdavanje rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, odnosno za koje proizvodno postrojenje navedena fizička ili pravna osoba ima osnovano pravo građenja, pravo služnosti ili ostvaruje pravo korištenja proizvodnog postrojenja po drugoj pravoj osnovi.

(2) Status povlaštenog proizvođača može steći i krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom, čije proizvodno postrojenje ispunjava uvjete utvrđene u stavku 1. ovoga članka.

(3) Status povlaštenog proizvođača može se steći za samostalno i tehnički cjelovito proizvodno postrojenje, s time da povlašteni proizvođač prava iz članka 17. stavka 7. i 8. ovoga Zakona može ostvariti, sukladno odredbama ovoga Zakona, na temelju proizvodnje iz pojedine proizvodne jedinice, a pod uvjetom da za pojedine proizvodne jedinice u cjelovitom proizvodnom postrojenju postoji mogućnost zasebnog obračuna neto isporučene električne energije posebno za svaku proizvodnu jedinicu te mogućnost mjerenja toplinske energije i potrošnje goriva za potrebe određivanja učinkovitosti svake proizvodne jedinice.

(4) Mjerna oprema za mjerenje električne energije potrebna za ostvarivanje prava sukladno stavku 3. ovoga članka u vlasništvu je povlaštenog proizvođača, odnosno pripada proizvodnom postrojenju za koje je stečen status povlaštenog proizvođača.

(5) Mjerna oprema iz stavka 4. ovoga članka mora udovoljavati tehničkim zahtjevima operatora prijenosnog sustava i/ili operatora distribucijskog sustava, odnosno udovoljavati uvjetima iz Mrežnih pravila prijenosnog, odnosno distribucijskog sustava.

(6) Povlašteni proizvođač snosi troškove povezane s održavanjem i očitavanjem mjerne opreme iz stavka 4. ovoga članka te druge troškove povezane s obračunom i mjerenjem iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Mjerna oprema iz stavka 4. ovoga članka koristi se za obračun neto isporučene električne energije prema odredbama ovoga članka, a smatra se obračunskim mjernim mjestom prema mrežnim pravilima prijenosnog odnosno distribucijskog sustava, zakonu kojim se uređuje tržište električne energije i podzakonskim propisima donesenim na temelju tog zakona, u dijelovima koji uređuju pitanja pristupa obračunskom mjernom mjestu, načinu korištenja mjerne opreme, očitanja te prava i obveza povezanih s mjernom opremom.

(8) Iznimno od stavaka 3. ovoga članka u slučaju proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije ili visokoučinkovitih kogeneracija izgrađenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ministar može pravilnikom odrediti način utvrđivanja neto isporučene električne energije te način mjerenja toplinske energije i potrošnje goriva na temelju postojeće mjerne opreme.

(9) Za proizvodno postrojenje povlaštenog proizvođača koje koristi više priključaka, odnosno obračunskih mjernih mjesta, mora se osigurati mjerenje neto isporučene električne energije na proizvodnom postrojenju.

(10) U slučaju proizvodnog postrojenja iz stavka 7. ovoga članka kada je proizvodno postrojenje priključeno na prijenosnu i distribucijsku mrežu, operator prijenosnog sustava odgovoran je za utvrđivanje neto isporučene električne energije na temelju svojih očitanja te očitanja koja mu dostavlja operator distribucijskog sustava, a u skladu s mrežnim pravilima prijenosnog sustava, odnosno mrežnim pravilima distribucijskog sustava.

Rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača

Članak 19.

(1) Status povlaštenog proizvođača električne energije stječe se na temelju rješenja Agencije.

(2) Rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača iz stavka 1. ovoga članka prestaje istekom roka na koje je izdano odnosno njegovim ukidanjem, poništavanjem ili oglašavanjem ništavim sukladno odredbama ovoga Zakona i Zakona o općem upravnom postupku.

(3) Agencija je dužna svako rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, nakon njegove izvršnosti, uključujući i podatke o njegovom roku važenja, ukidanju, poništavanju ili oglašavanju ništavim i privremenom oduzimanju statusa povlaštenog proizvođača upisati u Registar OIEKPP.

Članak 20.

(1) Agencija može status povlaštenog proizvođača privremeno oduzeti rješenjem u slučaju ako Agencija ili nadležna inspekcija utvrdi nepravilnosti ili nedostatke, odnosno ako se utvrdi privremena nepravilnost u ispunjavanju uvjeta korištenja proizvodnog postrojenja na temelju kojih je izdano rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka Agencija će odrediti rok za uklanjanje utvrđenih nepravilnosti ili nedostataka unutar kojeg je fizička ili pravna osoba kojoj je izdano rješenje o privremenom oduzimanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije dužan otkloniti utvrđene nepravilnosti i nedostatke.

(3) Ukoliko fizička ili pravna osoba kojoj je izdano rješenje o privremenom oduzimanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije, u roku iz stavka 2. ovoga članka, ne otkloni nepravilnosti ili nedostatke utvrđene rješenjem iz stavka 1. ovoga članka Agencija će ukinuti rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača za proizvodno postrojenje, odnosno proizvodnu jedinicu za koju su utvrđene nepravilnosti ili nedostaci.

Članak 21.

(1) Agencija će rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača ukinuti ukoliko:

1. povlašteni proizvođač ne održava uvjete korištenja proizvodnog postrojenja za koje je ishodio status povlaštenog proizvođača,

2. povlašteni proizvođač ne dostavlja Agenciji, operatoru tržišta električne energije i drugim nadležnim tijelima izvješća i drugu propisanu dokumentaciju ili dostavlja izvješća s neistinitim podacima,

3. je prestala važiti dozvola za obavljanje energetske djelatnosti potrebna za proizvodnju električne energije izdana povlaštenom proizvođaču, odnosno prestala važiti druga dozvola za obavljanje energetske djelatnosti za potrebne za obavljanje djelatnosti povezane s proizvodnim postrojenjem,

4. povlašteni proizvođač ne ostvaruje uvjete učinkovitosti proizvodnog postrojenja,

5. povlašteni proizvođač ne održava, odnosno ne vodi brigu o mjernoj opremi u njegovoj nadležnosti ili manipulira mjernim podacima,

6. povlašteni proizvođač izvrši promjene na proizvodnom postrojenju bez suglasnosti Agencije, a koje imaju utjecaja na korištenja proizvodnog postrojenja za koje je ishodio status povlaštenog proizvođača,

7. povlašteni proizvođač ne odgovara na upite Agencije ili ne dostavlja dokumentaciju u vezi korištenja proizvodnog postrojenja,

8. povlašteni proizvođač ne izvršava druge propisane obveze,

9. na zahtjev povlaštenog proizvođača.

(2) Agencija će poništiti izdano rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača ako je rješenje doneseno na temelju neistinitih podataka o povlaštenom proizvođaču ili proizvodnom postrojenju.

(3) Agencija može po službenoj dužnosti provesti obnovu postupka izdavanja rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača sukladno Zakonu o općem upravnom postupku.

(4) Agencija rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača može oglasiti ništavim sukladno Zakonu o općem upravnom postupku.

(5) U slučaju ukidanja, poništenja ili oglašavanja ništavim rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, raskida se ugovor o otkupu električne energije sklopljen sa operatorom tržišta električne energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012, NN 121/2012, NN 144/2012) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014, NN 107/2014), odnosno Ugovor o premiji sklopljen s operatorom tržišta električne energije sukladno članku 29. ovoga Zakona.

(6) Agencija je dužna obavijestiti operatora prijenosnog sustava, operatora distribucijskog sustava i operatora tržišta električne energije o ukidanju, poništenju ili oglašavanju ništavim rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, u roku od 8 dana od dana izvršnosti rješenja o ukidanju, poništenju ili oglašavanju ništavim.

Članak 22.

(1) Povlašteni proizvođač koji je od Agencije ishodio rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije, a koji planira izvršiti promjenu uvjeta korištenja proizvodnog postrojenja, dužan je od Agencije zatražiti prethodnu suglasnost na planirane promjene.

(2) Agencija može zatražiti od Ministarstva mišljenje vezano za planirane promjene uvjeta korištenja proizvodnog postrojenja iz stavka 1. ovog članka.

(3) Po izvršenim promjenama iz stavka 1. ovog članka, za koje promjene je Agencija izdala prethodnu suglasnost, Agencija će na zahtjev povlaštenog proizvođača električne energije izdati rješenje o izmjeni rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača ukoliko su ispunjeni uvjeti utvrđeni člankom 18. i 19. ovoga Zakona.

(4) Agencija može rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije izmijenjati u sljedećim slučajevima:

1. kada povlašteni proizvođač izvrši promjene na proizvodnom postrojenju, uz suglasnost Agencije, a koje imaju utjecaja na korištenje proizvodnog postrojenja za koje je ishodio status povlaštenog proizvođača,

2. kada se vlasništvo, pravo građenja, pravo služnosti ili pravo korištenja proizvodnog postrojenja prenosi na drugu osobu,

3. kada se postrojenje gradi fazno ili etapno,

4. u drugim slučajevima kada se mijenjaju uvjeti korištenja postrojenja.

(5) Ukoliko Agencija odbije izdavanje suglasnosti na planirane promjene uvjeta korištenja proizvodnog postrojenja iz stavka 1. ovoga članka, povlašteni proizvođač ovlašten je zatražiti izdavanje novog rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, prema uvjetima važećim na dan podnošenja novog zahtjeva za izdavanje rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, ukoliko su ispunjeni uvjeti utvrđeni člankom 18. i 19. ovoga Zakona.

Članak 23.

(1) Ministar će pravilnikom detaljno odrediti postupak i uvjete stjecanja, privremenog oduzimanja i prestanka statusa povlaštenog proizvođača, tehničke i pogonske uvjete za proizvodna postrojenja, uvjete za korištenje goriva i/ili sirovine u proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljiva ili neobnovljiva goriva, uvjete visoke učinkovitosti za kogeneracijska postrojenja koja koriste fosilna goriva, uvjete učinkovitosti i/ili uvjete korištenja toplinske energije za kogeneracijska postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, uvjete za suspaljivanje fosilnih goriva, uvjete za suspaljivanje otpada, izuzeća u ispunjavanju uvjeta za korištenje toplinske energije ili uvjeta učinkovitosti zbog više sile ili drugih situacija uzrokovanih od strane trećih osoba, način utvrđivanja neto isporučene električne energije te način mjerenja toplinske energije i potrošnje goriva na temelju postojeće mjerne opreme u slučaju proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije ili proizvodnih postrojenja visokoučinkovite kogeneracije izgrađenih prije stupanja na snagu ovoga zakona, način prestanka i izmijene statusa povlaštenog proizvođača električne energije u slučaju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije iz jednostavnih građevina određenih propisima o prostornom uređenju i gradnji, obveze izvještavanja i dostave podataka, kataloške brojeve otpada, kao i druge uvjete vezane za korištenje otpada u slučaju kada se isti koristi kao sirovina u proizvodnom postrojenju povlaštenog proizvođača električne energije.

(2) Pravilnik iz stavka 1. ovog članka ministar donosi uz prethodno mišljenje Agencije.

(3) Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka donosi se u suradnji s ministarstvom nadležnim za zaštitu okoliša u dijelu u kojem se uređuje pitanje korištenja otpada kao sirovine u proizvodnom postrojenju povlaštenog proizvođača električne energije.

Članak 24.

(1) Iznimno od odredbi članaka 17., 18., 19., 20. 21. i 22. ovoga Zakona, u slučaju proizvodnje električne energije iz jednostavnih građevina određenih propisima o prostornom uređenju i gradnji, status povlaštenog proizvođača za proizvodno postrojenje stječe se temeljem elektroenergetske suglasnosti izdane od strane operatora distribucijskog sustava.

(2) Za jednostavne građevine iz stavka 2. ovoga članka, Agencija ne izdaje rješenje iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Pravna ili fizička osoba koja proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije iz jednostavnih građevina određenih propisima o prostornom uređenju i gradnji, koja želi sudjelovati u sustavu jamstva podrijetla električne energije može podnijeti zahtjev za izdavanjem rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača.

(4) Odredbe članaka 17., 18., 19., 20. 21. i 22. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i u slučaju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije iz jednostavnih građevina određenih propisima o prostornom uređenju i gradnji ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ovoga članka.

(5) Ministar će pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona utvrditi način prestanka i izmijene statusa povlaštenog proizvođača električne energije iz stavka 1. ovoga članka.

VI. MJERE ZA POTICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITE KOGENERACIJE

PROGRAM DRŽAVNIH POTPORA

Članak 25.

(1) Sukladno Smjernicama za državne potpore za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.-2020. za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora za razdoblje od 2014. do 2020. godine Ministarstvo je dužno izraditi program državnih potpora za sustav poticanja sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Sukladno Smjernicama za državne potpore za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.-2020. za poticanje proizvodnje električne energije iz visokoučinkovitih kogeneracija za razdoblje od 2014. do 2020. godine Ministarstvo je dužno izraditi program državnih potpora za sustav poticanja sukladno odredbama ovoga Zakona.

SUSTAV POTICANJA PREMIJOM

Tržišna premija

Članak 26.

(1) Sustav poticanja premijom je oblik poticanja proizvodnje električne energije iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitih kogeneracija kojim se nositelju projekta izgradnje proizvodnog postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije omogućava sklapanje dugoročnog ugovora o isplati poticaja s operatorom tržišta električne energije.

(2) Poticaj iz stavka 1. ovoga članka je tržišna premija, odnosno novčani iznos kojeg operator tržišta električne energije isplaćuje povlaštenom proizvođaču električne energije za svaki neto isporučeni kWh (kilovatsat) iz proizvodnih postrojenja u elektroenergetsku mrežu sukladno članku 30. ovoga Zakona.

(3) Ostvarivanje prava na sklapanje ugovora iz stavka 1. ovoga članka temelji se na odluci o odabiru najpovoljnijeg ponuđača na natječaju kojeg provodi operator tržišta električne energije sukladno članku 28. ovoga Zakona.

(4) Povlašteni proizvođač električne energije koji je sklopio ugovor iz stavka 1. ovoga članka prodaje neto isporučenu električnu energiju na tržištu električne energije sukladno propisima kojima se uređuje tržište električne energije.

(5) Sustavom poticanja premijom potiče se izgradnja novih proizvodnih postrojenja i proizvodnih jedinica koje koriste obnovljive izvore energije i novih visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja, do ispunjenja kvote za poticanje iz članka 27. ovoga Zakona.

(6) Pored izgradnje novih proizvodnih postrojenja i proizvodnih jedinica iz stavka 5. ovoga članka, potiče se i rekonstrukcija postojećih proizvodnih postrojenja kojima se povećava mogućnost proizvodnje električne energije ili povećava učinkovitost postrojenja.

(7) Pravna ili fizička osoba koja ima važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen sa operatorom tržišta električne energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012, NN 121/2012, NN 144/2012) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014, NN 107/2014), nema pravo na poticaje u obliku tržišne premije sukladno odredbama ovoga Zakona za proizvodna postrojenja za koja ostvaruju pravo na poticajnu cijenu.

(8) Operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava dužni su osigurati pravnim ili fizičkim osobama priključenje i mogućnost isporuke proizvedene električne energije za proizvodna postrojenja za koja su sklopljeni ugovori o otkupu temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012, NN 121/2012, NN 144/2012) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014, NN 107/2014) ili ugovori o premiji sukladno članku 30. ovoga Zakona.

Članak 27.

(1) Vlada Republike Hrvatske uredbom će utvrditi kvote za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja za razdoblje od 2016. do 2020. godine, za potrebe provedbe natječaja iz članka 28. ovoga Zakona.

(2) Kvote iz stavka 1. ovoga članka predstavljaju ukupnu priključnu snagu iskazanu u kilovatima (kW) proizvodnih postrojenja za koju se mogu sklapati ugovori o premiji iz članka 30. ovoga Zakona, pri čemu se u ispunjenje kvote ubrajaju važeći ugovori o otkupu električne energije sklopljeni temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012, NN 121/2012, NN 144/2012) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014, NN 107/2014).

(3) Nacrt prijedloga uredbe iz stavka 1. ovoga članka priprema Ministarstvo.

(4) Vlada Republike Hrvatske može uredbu iz stavka 1. ovoga članka izmijeniti ili dopuniti najčešće jednom godišnje, u svrhu ostvarenja nacionalnog cilja Republike Hrvatske iz članka 7. ovoga Zakona.

(5) Vlada Republike Hrvatske uredbu iz stavka 1. ovoga članka donosi na temelju:

1. Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske,

2. Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije, odnosno njegovih izmjena i dopuna,

3. Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost, odnosno njegovih izmjena i dopuna,

4. Programa korištenja potencijala za učinkovitost u grijanju i hlađenju za razdoblje 2016. - 2030. godine kojega donosi Vlada Republike Hrvatske na temelju Zakona o tržištu toplinske energije.

(6) Ukoliko dokument iz stavka 5. točke 4. ovoga članka ne bude izrađen u vrijeme donošenja uredbe iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo je dužno uredbu izraditi na temelju dostupnih dokumenata iz stavka 5. ovoga članka.

Natječaj za dodjelu tržišne premije

Članak 28.

(1) Pravo na sklapanje ugovora o premiji ostvaruju nositelji projekata koji su izbrani kao najpovoljniji ponuđači na javnom natječaju kojeg priprema i provodi operator tržišta električne energije najmanje jednom godišnje, javnim prikupljanjem ponuda.

(2) Javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka provodi se u slučaju raspoloživosti kvota za poticanje.

(3) Na temelju provedenog javnog natječaja, operator tržišta električne energije donosi odluku o odabiru najpovoljnijih ponuđača.

(4) Pravo sudjelovanja na natječaju iz stavka 1. ovoga članka ima nositelj projekta za:

1. izgradnju novog proizvodnog postrojenja, odnosno proizvodne jedinice za koju je ishođeno energetsko odobrenje te

2. rekonstrukciju postojećeg proizvodnog postrojenja kojima se povećava mogućnost proizvodnje električne energije ili povećava učinkovitost postrojenja za koju je ishođeno energetsko odobrenje,

u skladu s uvjetima utvrđenim u javnom pozivu za javno prikupljanje ponuda.

(5) Javni poziv za javno prikupljanje ponuda iz stavka 1. ovog članka mora minimalno sadržavati:

1. odredbu o klasifikaciji proizvodnih postrojenja

2. odredbu o najvišim prosječnim proizvodnim cijenama prema klasifikaciji proizvodnih postrojenja,

3. odredbu da se najpovoljnijim ponuđačima smatraju nositelji projekta koji ispunjavaju natječajne uvjete čija je ponuđena prosječna proizvodna cijena manja ili jednaka najvišoj prosječnoj proizvodnoj cijeni iskazanoj u javnom pozivu, i koji su ponudili najnižu prosječnu proizvodnju cijenu,

4. odredbu da se najpovoljniji ponuđač bira u granicama raspoložive kvote

5. odredbu o instrumentima jamstva ozbiljnosti ponude.

(6) Uvjete natječaja, rokove, način provedbe natječaja i sadržaj javnog poziva za javno prikupljanje ponuda te klasifikaciju proizvodnih postrojenja za koja će se provoditi javni natječaji utvrdit će ministar pravilnikom.

Članak 29.

Informacije i podaci o raspoloživim kvotama za poticanje, provedenim natječajima, natječajima u tijeku kao i raspisivanju natječaja javno se objavljuju na internetskim stranicama Registra OIEKPP.

Ugovor o premiji

Članak 30.

(1) Temeljem odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuđača iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona operator tržišta električne energije sklapa ugovor o premiji s nositeljem projekta.

(2) Tržišna premija (TP_i) za pojedinu skupinu postrojenja u obračunskom razdoblju i definira se kao:

TP_i = PC – TC_i

gdje je:

TC_i: referentna tržišna cijena električne energije u obračunskom razdoblju iskazana u kn/kWh.

PC: proizvodna cijena električne energije utvrđena ugovorom o premiji, iskazana u kn/kWh.

(3) Obračunsko razdoblje iz stavka 2. ovoga članka je obračunsko razdoblje koje se primjenjuje za proizvođače električne energije ili za krajnje kupce s vlastitom proizvodnjom, u skladu s općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom koje donosi operator tržišta električne energije u skladu s Zakonom o tržištu električne energije.

(5) Iznose maksimalnih proizvodnih cijena električne energije utvrđuje operator tržišta električne energije, na temelju metodologije za izračun prosječne proizvodne cijene propisane pravilnikom iz članka 31. ovoga Zakona, jednom godišnje i objavljuje na svojim internetskim stranicama te koristi za potrebe provedbe natječaja iz članka 28. ovoga Zakona.

(6) Iznos referentne tržišne cijene utvrđuje operator tržišta električne energije do 15. dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, na temelju metodologije za izračun referentne tržišne cijene propisane pravilnikom iz članka 31. ovoga Zakona i objavljuje na svojim internetskim stranicama

(7) Ugovorom o premiji utvrđuje se proizvodna cijena za pojedino proizvodno postrojenje koja proizlazi iz natječajnog postupka iz članka 28. ovoga Zakona.

(8) Tržišna premija se u obračunskom razdoblju isplaćuje na temelju neto isporučene električne energije.

(9) Visina prosječne proizvodne cijene koja je utvrđena sklopljenim ugovorom o premiji korigira se svake godine u odnosu na utvrđenu korigiranu prosječnu proizvodnu cijenu iz prethodne godine primjenom Prosječnog godišnjeg indeksa potrošačkih cijena koji objavljuje Državni zavod za statistiku za prethodnu kalendarsku godinu za sve sklopljene valjane ugovore o premiji električne energije. Prva korekcija cijena primjenjuje se u kalendarskoj godini koja slijedi godinu u kojoj je sklopljen ugovor o premiji.

(10) Tržišna premija se počinje isplaćivati nakon što nositelj projekta za proizvodno postrojenje za koje je sklopljen ugovor o premiji stekne status povlaštenog proizvođača, odnosno nakon što proizvodno postrojenje stekne uvjete za trajni pogon u slučaju postrojenja koja se grade kao jednostavne građevine prema propisima o gradnji.

(11) Ugovor o premiji raskida se ukoliko nositelj projekta izgubi status povlaštenog proizvođača za proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu za koje je sklopljen ugovor o premiji.

(12) U slučaju da ugovor o premiji, ili ugovor o otkupu električne energije sklopljen sa operatorom tržišta temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012, NN 121/2012, NN 144/2012) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014, NN 107/2014), prestane važiti po bilo kojoj pravnoj osnovi, raspoloživi iznos kvote za poticanje povećava se za iznos priključne snage za koji je bio sklopljen navedeni ugovor o premiji, odnosni ugovor o otkupu, prema vrsti obnovljivog izvora energije, kogeneracije i priključnoj snazi.

Članak 31.

(1) Ministar će pravilnikom utvrditi detaljne uvjete za stjecanje, realizaciju i prestanak prava na poticaje tržišnom premijom, prava i obveze nositelja projekta, povlaštenog proizvođača, operatora tržišta električne energije, operatora prijenosnog sustava i operatora distribucijskog sustava povezanih s pravima na poticaje, detaljne uvjete za poticanje rekonstrukcija, obvezni sadržaj ugovora o premiji, rokove izgradnje i jamstva za izgradnju proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice odnosno rekonstrukcije i jamstva za isplatu poticaja, uvjete povrata sredstava isplaćenih na ime poticaja u slučaju prestanka prava na poticanje, metodologiju za izračun proizvodne cijene po vrstama, snagama i tehnologijama proizvodnih postrojenja i indeksaciju, metodologiju za izračun referentne tržišne cijene električne energije, kataloške brojeve otpada, kao i druge uvjete vezane za ostvarivanje prava na poticanje u slučaju kada se otpad koristi kao sirovina u proizvodnom postrojenju povlaštenog proizvođača električne energije.

(2) Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka donosi se u suradnji sa ministarstvom nadležnim za zaštitu okoliša u dijelu kojem se uređuje pitanje korištenja otpada kao sirovine u proizvodnom postrojenju povlaštenog proizvođača električne energije.

VII. PRIKUPLJANJE I OBRAČUN SREDSTAVA ZA ISPLATU POTICAJA

Sredstva za isplatu poticaja

Članak 32.

(1) Novčana sredstva za isplatu poticaja prikupljaju se iz:

1. Namjenske naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (u daljnjem tekstu: naknada za obnovljive izvore energije i kogeneracije),

2. Prodaje električne energije proizvedene u proizvodnim postrojenjima povlaštenih proizvođača, koju operator tržišta otkupljuje od povlaštenih proizvođača temeljem ugovora o otkupu električne energije sklopljenih temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012, NN 121/2012, NN 144/2012) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014, NN 107/2014) i prodaje opskrbljivačima temeljem sklopljenih ugovora o naknadi za obnovljive izvore energije i kogeneracije i preuzimanju pripadajućeg udjela električne energije.

Korištenje sredstava za isplatu poticaja

Članak 33.

(1) Sredstva za isplatu poticaja iz članka 32. ovog Zakona koriste se za:

1. isplatu poticajne cijene električne energije povlaštenim proizvođačima koji su u sustavu poticanja proizvodnje električne energije za isporučenu električnu energiju temeljem ugovora o otkupu sklopljenih sa operatorom tržišta sukladno odredbama Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012, NN 121/2012, NN 144/2012) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014, NN 107/2014),

2. isplatu tržišne premije povlaštenim proizvođačima koji su sklopili Ugovor o premiji iz članka 30. ovoga Zakona,

3. plaćanje dijela troškova uravnoteženja elektroenergetskog sustava iz članka 43, stavka 7. ovoga Zakona, koji se obračunavaju EKO bilančnoj grupi.

(2) Sredstva za isplatu poticaja iz članka 32. ovoga Zakona koriste se i za financiranje poslova koje operator tržišta električne energije obavlja u sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja.

(3) Ministarstvo utvrđuje iznos te nadzire obračun, isplatu i trošenje sredstava iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Operator tržišta određuje poslovnu banku koja će pratiti poslovanje operatora tržišta u sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja.

(5) Prikupljena sredstva za isplatu poticaja ne smatraju se prihodom operatora tržišta električne energije, osim u dijelu financiranja poslova sukladno stavku 2. ovoga članka.

Otkup i preuzimanje električne energije

Članak 34.

Ukupnu neto isporučenu električnu energiju povlaštenog proizvođača električne energije koji pravo na poticanje ostvaruju temeljem ugovora o otkupu sklopljenog sa operatorom tržišta električne energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012, NN 121/2012, NN 144/2012) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014, NN 107/2014), otkupljuje operator tržišta električne energije.

Članak 35.

(1) Ukupnu neto isporučenu električnu energiju povlaštenih proizvođača električne energije iz članka 34. ovoga Zakona opskrbljivači električne energije su dužni preuzeti od operatora tržišta električne energije sukladno njihovom udjelu na tržištu.

(2) Operator tržišta električne energije utvrđuje udio električne energije koji je obvezan preuzeti pojedini opskrbljivač električne energije, sukladno njegovom, u postotku izraženom, udjelu u ukupnoj opskrbi električnom energijom u Republici Hrvatskoj.

(3) Udio svakog opskrbljivača električne energije iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se na mjesečnoj razini.

(4) Obveza opskrbljivača za preuzimanjem energije u narednom obračunskom razdoblju utvrđuje se do 25. dana u tekućem mjesecu na temelju udjela opskrbljivača električne energije u ukupnoj opskrbi ostvarenoj u prethodnom mjesecu.

(5) Pri utvrđivanju obveze pojedinoga opskrbljivača, operator tržišta razmatra odvojeno odgovarajući udio električne energije proizvedene iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i udio električne energije proizvedene iz kogeneracijskih postrojenja.

Članak 36.

(1) Operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava dužni su dostavljati podatke operatoru tržišta energije za obračun prema odredbama članka 34. i 35. ovoga Zakona, odnosno ugovora iz članka 38. ovoga Zakona.

(2) Relevantni podaci iz stavka 1. ovoga članka odnose se na ukupno ostvarenu opskrbu električnom energijom i ukupno neto isporučenu električnu energiju iz svakog proizvodnog postrojenja u sustavu poticanja iz članka 33. stavka 1. točka 1. i 2. ovoga Zakona.

Naknada za obnovljive izvore energije i kogeneracije

Članak 37.

(1) Naknada za obnovljive izvore energije i kogeneracije je namjenska naknada koju naplaćuju opskrbljivači električne energije krajnjim kupcima kao fiksnu naknadu na svaki prodani kWh električne energije, odnosno predstavlja dodatak na cijenu električne energije za krajnjeg kupca.

(2) Operator tržišta električne energije prikuplja naknadu za obnovljive izvore energije i kogeneracije od opskrbljivača.

(3) Visinu naknade za obnovljive izvore energije i kogeneracije, kao i visinu otkupne cijene koju opskrbljivači električne energije isplaćuju operatoru tržišta električne energije sukladno odredbi iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona, propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom, koju donosi do 31. listopada tekuće godine za iduću godinu, na prijedlog Ministarstva.

(4) Visina naknade za obnovljive izvore energije i kogeneracije mora biti dostatna za podmirenje troškova iz članka 33. stavka 1. i 2. ovoga Zakona za godinu za koju se određuje i za eventualna potraživanja iz prethodne godine.

(5) Ministarstvo utvrđuje visinu naknade za obnovljive izvore energije i kogeneracije na temelju plana prihoda i rashoda za sljedeću godinu s projekcijama za najmanje trogodišnje razdoblje povezanih sa sustavima poticanja, kojeg operator tržišta dostavlja Ministarstvu do 30. rujna tekuće godine.

(6) Sredstva prikupljena s naslova naknade za obnovljive izvore energije i kogeneracije koja nisu tijekom godine razdijeljena sukladno odredbama ovoga Zakona, u istu svrhu će se koristiti tijekom sljedeće kalendarske godine.

(7) Do donošenja uredbe Vlade Republike Hrvatske iz stavka 3. ovoga članka opskrbljivači električne energije otkupljuju od operatora tržišta, električnu energiju iz članka 34. stavka 2. ovoga članka, po reguliranoj otkupnoj cijeni koja iznosi 0,53 kn/kWh.

Članak 38.

1. Operator tržišta električne energije sa svakim pojedinim opskrbljivačem sklapa ugovor kojim se detaljno uređuju sva međusobna prava i obveze u svezi s prikupljanjem naknade za obnovljive izvore energije i kogeneracije, obračunom i naplatom naknade.

2. Ugovorom iz stavka 1. detaljno se uređuju sva međusobna prava i obveze u svezi s preuzimanjem, obračunom i naplatom pripadajućeg udjela električne energije proizvedene iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijska postrojenja koju otkupljuje operator tržišta električne energije sukladno članku 34. stavku 1. ovoga Zakona.

3. Opskrbljivač električne energije je dužan izdati operatoru tržišta električne energije jamstvo radi osiguranja naplate naknade za obnovljive izvore energije i kogeneracije i preuzimanja pripadajućeg udjela električne energije iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 39.

(1) Operator tržišta električne energije dužan je najmanje jednom godišnje, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine, podnijeti Ministarstvu i Agenciji izvješće o prikupljanju, obračunu i razdiobi sredstava za isplatu poticaja iz članka 34. ovoga Zakona te o provedbi svojih obveza utvrđenih ovim Zakonom,

(2) Operator tržišta električne energije dužan je najmanje jednom godišnje, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine, izvijestiti javnost o prikupljanju, obračunu i razdiobi sredstava za isplatu poticaja iz članka 34. ovoga Zakona objavom na svojim internetskim stranicama.

VIII. OTKUP VIŠKOVA ELEKTRIČNE ENERGIJE OD KRAJNJIH KUPACA S VLASTITOM PROIZVODNJOM

Članak 40.

1. Opskrbljivači električne energije dužni su otkupljivati viškove električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije koji kumulativno zadovoljavaju sljedeće uvjete:

1. imaju status povlaštenog proizvođača električne energije iz članka 19. ovog Zakona,

2. priključeni su na niskonaponsku mrežu,

3. ukupna instalirana snaga svih proizvodnih postrojenja na jednom obračunskom mjernom mjestu ne prelazi 300 kW,

4. priključna snaga krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom u smjeru isporuke električne energije u mrežu ne prelazi priključnu snagu krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže,

5. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom isporučuje električnu energiju preko istog obračunskog mjernog mjesta preko kojeg kupuje električnu energiju od opskrbljivača.

2. Otkup električne energije od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom iz stavka 1. ovoga članka uređuje se ugovorom o opskrbi kojeg sklapaju opskrbljivač električne energije i krajnji kupac, a koji sadrži odredbe o otkupu viškova električne energije.

3. Opskrbljivač električne energije odgovoran je za planiranje isporuke viškova električne energije krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom s kojima ima sklopljen ugovor o opskrbi iz stavka 2. ovoga članka u okviru svojih ugovornih rasporeda i drugih dužnosti prema pravilima organiziranja tržišta električne energije, a ostvarena isporuka električne energije krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom oduzima se od ostvarene prodaje svih krajnjih kupaca toga opskrbljivača u obračunskom razdoblju.

4. Krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom dužan je, na zahtjev opskrbljivača s kojim je sklopio ugovor iz stavka 2. ovoga članka dostaviti podatke o svom proizvodnom postrojenju.

5. Opskrbljivači električne energije obavezni su, na zahtjev krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom kojima isporučuju električnu energiju, u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva, sklopiti ugovor o opskrbi koji sadrži odredbe o otkupu viškova proizvedene električne energije iz proizvodnog postrojenja.

6. Cijena po kojoj opskrbljivač električne energije iz stavka 5. ovog članka otkupljuje višak proizvedene električne energije od krajnjeg kupaca s vlastitom proizvodnjom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u obračunskom razdoblju na sljedeći način:

1. C= 0,8*PKC, u slučaju da za obračunsko razdoblje i vrijedi: Ep_i >= Ei_i,

2. C= Cv_i = 0.8*PKC*Ep_i/Ei_i, u slučaju da za obračunsko razdoblje i vrijedi Ep_i <Ei_i,

gdje je:

• Epi= ukupna električna energija preuzeta iz mreže od strane kupca

• Eii= ukupna električna energija isporučena u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu kupca

• PKC = prosječna cijena električne energije koju kupac plaća opskrbljivaču za energiju preuzetu unutar obračunskog razdoblja i, izražena u kn/kWh, a računa se kao kvocijent ukupnih troškova za preuzetu električnu energiju od strane opskrbljivača i ukupno isporučene električne energije kupcu od strane opskrbljivača.

7. Opskrbljivač električne energije može ponuditi krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom iz stavka 1. ovoga članka povoljnije uvjete otkupa u odnosu na uvjete iz stavka 6. ovoga članka.

IX. SUFINANCIRANJE PROJEKATA I INVESTICIJSKE POTPORE

Članak 41.

(1) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje u tekstu Fond) pravna je osoba sa javnim ovlastima čija je djelatnost obavljanje svih poslova u vezi s financiranjem zaštite okoliša i energetske učinkovitosti sukladno Zakonu o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

(2) Fond financira pripremu, provedbu i razvoj programa, projekata i sličnih aktivnosti u području korištenja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije.

(3) Fond za zaštitu okoliša osigurava financijska sredstva kojima sufinancira projekte korištenja obnovljivih izvora energije, a sve s ciljem ostvarenja nacionalnih ciljeva energetske politike.

(4) U svrhu ostvarivanja prava na sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije Fond raspisuje javne natječaje, te temeljem provedenih natječaja isplaćuje bespovratna sredstva, kao i beskamatne zajmove.

(5) Fond je dužan u svoj program rada uključiti mjere za sufinanciranje projekata gradnje proizvodnih postrojenja krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom iz članka 40. ovoga Zakona putem investicijskih potpora.

X. DEMONSTRACIJSKI PROJEKTI

Članak 42.

(1) Demonstracijski projekt u smislu ovoga Zakona predstavlja nekomercijalan projekt kojim se neka tehnologija demonstrira kao prva te vrste u Europskoj Uniji i predstavlja znatnu inovaciju koja uvelike premašuje „vrhunac tehnologije”.

(2) Demonstracijski projekti nemaju pravo na poticanje temeljem sustava poticanja premijom iz članka 26. ovoga Zakona.

(3) Demonstracijski projekti pravo na poticanje mogu ostvarivati u programima državnih potpora za istraživanje i razvoj i programima državnih potpora za inovacije.

XI. EKO BILANČNA GRUPA

Članak 43.

1. Proizvođači električne energije i druge osobe koje obavljaju djelatnost proizvodnje električne energije, a koje imaju pravo na poticajnu cijenu sukladno sklopljenim ugovorima temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/2007), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 63/2012, NN 121/2012, NN 144/2012) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/2013, NN 151/2013, NN 20/2014, NN 107/2014) dužni su se učlaniti u bilančnu grupu, sukladno odredbama ovoga Zakona te propisima i aktima koji uređuju tržište električne energije, samo za postrojenja za koja je sklopljen ugovor o otkupu električne energije s operatorom tržišta električne energije temeljem navedenih Tarifnih sustava.

2. Bilančna grupa iz stavka 1. ovog članka naziva se EKO bilančna grupa.

3. Operator tržišta električne energije dužan je sve poslove vezano za EKO bilančnu grupu voditi razdvojeno od drugih poslova iz njegove nadležnosti, uz poštivanje načela razvidnosti, objektivnosti i neovisnosti.

4. Funkcioniranje EKO bilančne grupe te odgovornosti, prava i obveze članova EKO bilančne grupe uređuju se Pravilima vođenja EKO bilančne grupe, koja donosi operator tržišta uz mišljenje operatora prijenosnog sustava i suglasnost Ministarstva.

5. Pravila vođenja EKO bilančne grupe objavljuju se u „Narodnim novinama“.

6. Troškovi nastali obračunom energije uravnoteženja električne energije EKO bilančnoj grupi podmiruje operator tržišta električne energije kao voditelj bilančne grupe.

7. Trošak nastao zbog pozitivnog ili negativnog odstupanja EKO bilančne grupe koje prelazi 10% u odnosu na ostvarenje EKO bilančne grupe u obračunskom intervalu za obračun energije uravnoteženja, prevaljuje se na članove EKO bilančne grupe.

8. Trošak nastao zbog pozitivnog ili negativnog odstupanja EKO bilančne grupe do uključivo 10% u odnosu na ostvarenje EKO bilančne grupe u obračunskom intervalu za obračun energije uravnoteženja, podmiruje se iz sredstava za isplatu poticaja iz članka 32. ovoga Zakona.

9. Iznimno od stavka 7. ovoga članka, trošak odstupanja EKO bilančne grupe ne prevaljuje se u slučaju sljedećih proizvodnih postrojenja:

1. Hidroelektrana snage do 5MW

2. ostalih postrojenja snage do 300 kW.

10. Operator tržišta dužan je planirati satnu proizvodnju za proizvodna postrojenja iz stavka 9. ovoga članka.

11. Pravilima o vođenju EKO bilančne grupe uredit će se način prevaljivanja troška iz stavka 7. ovoga članka na članove EKO bilančne grupe, uvažavajući satne planove proizvodnje električne energije koje dostavljaju članovi EKO bilančne grupe.

12. Eventualni prihodi iz obračuna energije uravnoteženja u prethodnom obračunskom razdoblju ulaze u sredstva za isplatu poticaja iz članka 32. ovoga Zakona.

13. Članovi EKO bilančne skupine plaćaju operatoru tržišta godišnju članarinu, čiji iznos će se utvrditi Pravilima o vođenju EKO bilančne grupe.

14. Svi povlašteni proizvođači iz stavka 1. ovoga članka dužni su sklopiti ugovor o članstvu u EKO bilančnoj grupi s voditeljem EKO bilančne grupe.

15. Povlaštenom proizvođaču koji ne sklopi ugovor o članstvu u EKO bilančnoj grupi raskida se ugovor o otkupu sklopljen s operatorom tržišta

16. Povlaštenom proizvođaču električne energije iz stavka 1. ovoga članka se raskida ugovor o članstvu u EKO bilančnoj grupi nakon isteka ili raskida ugovora o otkupu električne energije s operatorom tržišta.

17. Operator prijenosnog sustava dužan je pružiti stručnu pomoć operatoru tržišta u osiguravanju tehničkih preduvjeta za pravovremeno funkcioniranje EKO bilančne grupe.

XI. NADZOR

Upravni i inspekcijski nadzor

Članak 44.

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavljaju inspektori u skladu s nadležnostima koje proizlaze iz propisa o ustrojstvu i djelokrugu rada središnjih tijela državne uprave te drugih propisa koji određuju njihovu nadležnost.

(3) Ako nadležni inspektor pri obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnosti i nedostatke, ovlašten je donijeti rješenje kojim će odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje.

(4) Inspekcijski nadzor nad povlaštenim proizvođačima obavljaju inspektori u skladu s nadležnostima koje proizlaze iz propisa o ustrojstvu i djelokrugu rada središnjih tijela državne uprave te drugih propisa koji određuju njihovu nadležnost.

(5) Ako nadležni inspektor pri obavljanju inspekcijskog nadzora nad povlaštenim proizvođačem utvrdi nepravilnosti i nedostatke, dužan je o tome obavijestiti Agenciju.

Članak 45.

(1) Agencija obavlja nadzor nad povlaštenim proizvođačima električne energije kojima je izdano rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača u ispunjavanju uvjeta iz rješenja o stjecanju i prestanku statusa povlaštenog proizvođača te uvjeta utvrđenih pravilnikom iz članka 22. ovoga Zakona.

(2) Agencija obavlja nadzor nad povlaštenim proizvođačima sukladno odredbama ovoga Zakona i Zakona o tržištu električnom energijom.

Članak 46.

Operator distribucijskog sustava obavlja nadzor nad povlaštenim proizvođačima u slučaju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije iz jednostavnih građevina određenih propisima o prostornom uređenju i gradnji u ispunjavanju uvjeta utvrđenih ovim zakonom i pravilnikom iz članka 23. ovoga Zakona.

XII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 47.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba, odnosno fizička osoba koja je elektroenergetski subjekt ako:

1. namjerno ili nemarom ne izda ili izda netočnu ili zavaravajuću izjavu Agenciji ili drugom nadležnom tijelu u okviru obavljanja njihovih dužnosti u skladu s ovim Zakonom,

2. ne održava tehničko – tehnološke značajke i uvjete korištenja proizvodnog postrojenja za koje je stečen status povlaštenog proizvođača (članak 17. stavak 12),

3. ne dostavlja Agenciji, operatoru tržišta električne energije i drugim nadležnim tijelima izvješća i drugu propisanu dokumentaciju ili dostavlja izvješća s neistinitim podacima (članak 17. stavak 12.),

4. ne održava mjernu opremu u njegovoj nadležnosti ili manipulira mjernim podacima (članak 17. stavak 12.),

5. ne odgovara na upite Agencije ili ne dostavlja dokumentaciju u vezi korištenja proizvodnog postrojenja (članak 17. stavak 12.),

6. ne izvodi priključak korisnika mreže na način propisan člankom 18. ovoga Zakona,

7. izvrši promjenu uvjeta korištenja proizvodnog postrojenja bez suglasnosti Agencije (članak 22.),

8. dostavi neistinite podatke prilikom provedbe postupka javnog natječaja (članak 14. i članak 30.),

9. ne kupi električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče temeljem ugovora o otkupu električne energije, od operatora tržišta električne energije (članak 35. stavak 1.),

10. ne dostavi ili dostavi netočne podatke operatoru tržišta električne energije o električnoj energiji preuzetoj u mrežu od povlaštenog proizvođača (članak 35),

11. ne otkupljuje viškove električne energije od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili ne sklopi ugovor o opskrbi električne energije koji sadrži odredbe o otkupu viškova proizvedene električne energije iz proizvodnog postrojenja krajnjeg kupca s vlastitim proizvodnjom (članak 40.),

12. se ne učlani u EKO bilančnu grupu sukladno odredbama članka 43. ovoga Zakona,

13. ne postupa u skladu sa pravilima vođenja EKO bilančne grupe.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba, odnosno pravna osoba koja je elektroenergetski subjekt.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi te u elektroenergetskom subjektu.

(4) Uz novčanu kaznu za prekršaj može se elektroenergetskom subjektu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koji je počinio dva ili više prekršaja ili u roku od godine dana dva ili više puta ponovi prekršaje iz stavka 1. ovoga članka izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju do godinu dana, a odgovornoj osobi u elektroenergetskom subjektu može se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja istih poslova u trajanju do godinu dana.

Članak 48.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će operator prijenosnog sustava, odnosno operator distribucijskog sustava ako:

1. se na zahtjev Ministarstva ne očituju o iskazanom interesu za gradnju proizvodnog postrojenja na državnom zemljištu, posebno o mogućnostima priključenja na elektroenergetsku prijenosnu i distribucijsku mrežu (članak 14. stavak 8.),

2. pravovremeno ne upisuju podatke i informacije u Registar OIEKPP (članak 16. stavak 3),

3. ne osigura preuzimanje na prioritetan način ukupne količine električne energije isporučene u mrežu od povlaštenih proizvođača u skladu s ovim Zakonom (članak 17. stavak 2.),

4. ne osigura povlaštenim proizvođačima električne energije, za proizvodna postrojenja koja ostvaruju poticaje temeljem ugovora o otkupu ili temeljem ugovora o premiji, sklopljenih sa operatorom tržišta električne energije, mogućnost priključenja i mogućnost isporuke proizvedene električne energije (članak 26. stavak 7),

5. ne dostavi operatoru tržišta električne energije podatke sukladno članku 36. stavku 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi te u elektroenergetskom subjektu.

Prekršajni nalog Agencije

Članak 49.

(1) Agencija će podnijeti optužni prijedlog i predložiti pokretanje prekršajnog postupka ako je utvrdila prekršaj temeljem:

1. obavljanja nadzora sukladno članku 45. ovoga Zakona,

2. obavljenog nadzora nad korisnikom mreže na prijedlog drugog korisnika mreže ili anonimne prijave,

3. obavljanja nadzora Agencije i drugih ovlasti u njezinoj nadležnosti sukladno odredbama ovoga Zakona i Zakona o tržištu električne energije, pri čemu je sačinjena službena zabilješka ili zapisnik.

(2) Agencija može predložiti pokretanje prekršajnog postupka iz stavka 1. ovoga članka za prekršaje propisane člancima 47. i 48. ovoga Zakona te sukladno odredbama Zakona o tržištu električne energije.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 50.

(1) Operator tržišta dužan je do 30. lipnja 2016. donijeti pravila iz članka 43. stavka 4. ovoga Zakona, uz mišljenje operatora prijenosnog sustava i suglasnost Ministarstva.

(2) Operator tržišta dužan je do 30. lipnja 2016. osigurati tehničke preduvjete za potpuno funkcioniranje EKO bilančne grupe.

(3) Rok za sklapanje ugovora o članstvu u EKO bilančnoj grupi ističe sa danom 30. lipnja 2016. g.

(4) Operator tržišta je dužan zajedno s članovima EKO bilančne grupe u razdoblju od 1. siječnja 2016. godine do 30. lipnja 2016. godine probno voditi EKO bilančnu grupu.

Članak 51.

(1) Vlada Republike Hrvatske donijeti će provedbene propise iz članka 27. stavka 1. i članka 37. stavka 3. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar će donijeti provedbene propise iz članka 7. stavka 4., članka 14. stavka 16., članka 16. stavka 9., članka 18. stavka 8., članka 23., članka 28. stavka 6. i članka 31. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava dužni su mrežna pravila prijenosnog, odnosno distribucijskog sustava uskladiti sa odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 52.

Do dana stupanja na snagu provedbenih propisa iz članka 51. ovoga Zakona primjenjuju se provedbeni propisi kojima su uređena odnosna pitanja ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Članak 53.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine, broj 133/2013, 151/2013, 20/2014 i 107/2014) osim za nositelje projekta koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona sklopili ugovor o otkupu električne energije s operatorom tržišta električne energije.

Članak 54.

Do stupanja na snagu provedbenog propisa iz članka 16. stavka 10. ovoga Zakona primjenjuje se Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (Narodne novine, broj 88/2012), osim ako pojedine njegove odredbe nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Članak 55.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti članak 5. stavak 10., članak 11. stavci 4., 7., 8. i 11., članak 29. točka 9., članak 39. točka 12., članak 46. stavak 21., članak 53. stavak 6. točke 16.,17. i 18. i članak 73. stavak 1. točke 3. i 23. Zakona o tržištu električne energije (Narodne novine, broj 22/2013).

(2) Danom stupanja na snagu provedbenih propisa iz članka 51. stavka 2. ovoga Zakona prestaje važiti članak 11. stavci 2., 3. i 9. Zakona o tržištu električne energije (Narodne novine, broj 22/2013).

(3) Danom stupanja na snagu propisa iz članka 37. stavka 3. ovoga Zakona prestaje važiti članak 11. stavci 5. i 6. i članak 46. stavak 21. Zakona o tržištu električne energije (Narodne novine, broj 22/2013).

Članak 56.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti članak 13. stavak 3. Zakona o energiji (Narodne novine, broj 120/2012 i 14/2014).

Članak 57.

Postupci započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti će se prema odredbama propisa po kojima su postupci pokrenuti.

Članak 58.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1.1.2016.

---

ŠIFRA	OIE-ZAKON
CIJENA	0,00 kn
Kol 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Dodaj u košaricu
Tweet